Osiguranje života i imovine u našoj zemlji godinama unazad bilo je na izrazito niskom nivou, a iako se stanje blago popravlja, ono je i dalje loše a s obzirom na potencijal, moglo bi biti dosta bolje.
U Federaciji BiH, kako je za Klix.ba kazao Ermin Čengić, generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u FBiH, trend je pozitivan, ali je to još uvijek daleko od regionalnog prosjeka, a kamoli od onog u razvijenim zemljama.
"Primjera radi, visina premije osiguranja po glavi stanovnika u prošloj godini u BiH iznosila je 127 američkih dolara. Prosjek u Hrvatskoj je gotovo 400 dolara, u Sloveniji 1.429 dolara, a u Njemačkoj 3.108 dolara. Drugim riječima, građani susjedne Hrvatske potroše prosječno 3 puta više na osiguranje, oni u Sloveniji 11 puta, a u Njemačkoj skoro 25 puta više nego građani BiH. Moglo bi se reći da se kod nas u najvećoj mjeri osigurava samo ono što se mora osigurati, a nekad ni to. Zbog toga je stalna misija nas u strukovnom udruženju osiguravatelja Federacije BiH da radimo na promicanju i popularizaciji osiguranja kao najboljeg načina zaštite najvrednijeg što građani posjeduju, imajući pri tom na umu i njihove navike i stvarne mogućnosti odnosno standard života u BiH", kazao je Čengić.
Najviše novca u Federaciji se daje na osiguranje automobila, bilo kroz obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti ili kasko osiguranje. Životno osiguranje, kaže Čengić, zauzima oko petinu tržišta, ali trend u ovom segmentu je nepovoljan.
"Iako ni u svijetu ne cvjetaju ruže u prodaji osiguranja života, na razvijenijim tržištima te vrste osiguranja povezane sa osobom odnosno njenim životom i zdravljem dominiraju u odnosu na osiguranja vezana za vozila, za razliku od nas koji na prvo mjesto stavljamo zaštitu svojih metalnih ljubimaca. Pored toga, na tržištu je dosta zastupljeno i osiguranje od nezgode te već pomenuta osiguranja kuća, stanova kao i poslovnih pogona i prostora, općenito imovine", istakao je Čengić.
Premija osiguranja od požara i elementarnih nepogoda te premija ostalih osiguranja imovine u posljednje tri godine kontinuirano raste. Međutim, Čengić ne smatra da je taj rast zabilježen kao posljedica poplava koje su se desile u našoj zemlji prije nekoliko godina. Jako mali procenat imovine koja je izložena riziku je osiguran.
"Kada bi nam se danas ponovio takav katastrofalni događaj kakav smo imali prije sedam godina, osiguravajuća društva bi ponijela nesrazmjerno mali teret u odnosu na mogućnosti i potencijal koji tržište osiguranja ima. Država i njeni budžeti ne bi trebali biti opterećeni plaćanjem šteta od ovakvih događaja. Rješenje koje mi kao struka nudimo već nekoliko godina je obaveznost osiguranja od katastrofalnih rizika uz minimalnu godišnju premiju koja bi bila dovoljna da se kreira fond za isplatu šteta. Takvo rješenje bi omogućilo zaštitu imovine svih građana koji su pod rizikom od zemljotresa, poplava, oluje i klizanja tla kao ključnih opasnosti.
Klimatske promjene rezultiraju sve češćim katastrofalnim događajima tipa nedavnih poplava u Njemačkoj, a nismo imuni ni na posljedice zemljotresa poput onih prošlogodišnjih u Hrvatskoj i moramo razmišljati o zaštiti ljudi i dobara", kaže Čengić.
Ni situacija u Republici Srpskoj nije ništa bolja. Milomir Durmić, predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS-a, kaže kako tržište osiguranja u ovom entitetu godinama stagnira, te kako su police obaveznih osiguranja i dalje dominantne u strukturi premije osiguranja.
"Životna osiguranja imaju neki trend rasta oko deset posto u odnosu na prethodnu godinu, ali kada se uzme potencijal i broj ljudi koji nemaju ugovorene police osiguranja, onda je taj trend i dalje mali. Nakon poplava koje su se desile očekivali smo da će interes i fizičkih i pravnih lica za osiguranjem biti veći i osiguravajuća društva bila su spremila veće pakete i šire obime pokrića stanovništva reosiguranja, međutim, nismo imali povećanje osiguranja imovine od tih rizika, čak je zabilježena stagnacija i blagi pad, što nam je bilo malo čudno", kaže Durmić.
Građani u BiH, kaže Durmić, smatraju da je osiguranje samo trošak, a nikako investicija, te ističe kako je svijest o važnosti osiguranja na ovim prostorima izrazito niska. Istakao je, međutim, kako stranci, koji imaju bilo kakvu imovinu u našoj zemlji, osiguranja shvataju vrlo ozbiljno i uvijek osiguraju i imovinu i robu koju imaju ovdje, bilo da je riječ o privatnim ili pravnim licima.
Kada je u pitanju privatno zdravstveno osiguranje, u Federaciji BiH ono je iskazalo određeni pad ostvarene premije u prošloj godini. Trendovi u ovoj godini su suprotni.
"U prvih sedam mjeseci imamo rast premije zdravstvenih osiguranja od preko 20 posto i pretpostavka je da se dio tog rasta odnosi na rast interesa građana za razne vidove privatnog zdravstvenog osiguranja, a dio je rezultat veće fekvencije putovanja i interesa za putnim osiguranjem. Ono što je najvažnije je da brojna društva na tržištu imaju kvalitetnu i cjenovno prihvatljivu ponudu zdravstvenih osiguranja čime se daje doprinos i podizanju nivoa zdravstvene zaštite u državi te nudi odgovarajuća nadgradnja sistema javnog zdravstvenog osiguranja", kaže Čengić.
U Republici Srpskoj privatna zdravstvena osiguranja još nisu zaživjela, ali Durmić kaže kako je to ogroman potencijal za naredni period.
Kao posljedica pandemije ubrzan je proces digitalizacije u mnogim oblastima, pa tako i u oblasti osiguranja, a kreirani su i sasvim novi proizvodi.
"Uvjereni smo da će ti procesi rezultirati i ponudom koja će biti više prilagođena pojedincu, svakom osiguraniku i da će biti i prihvatljivija za sve građane. To bi trebalo istovremeno da uzrokuje i veći interes građana i privrede za podrškom u vidu police osiguranja, bilo da je u pitanju automobil, stan, proizvodni pogon, poslovni prostor ili zaštita od rizika u dijelu zdravlja. Osiguranje je, između ostalog, i društveno odgovorna djelatnost, a kao ilustraciju šta ona znači za sve nas dovoljno je reći da je u prošloj godini na području Federacije riješeno preko 108 hiljada pojedinačnih šteta i građanima i poslovnim subjektima isplaćeno skoro 250 miliona maraka od strane osiguravatelja.
Ova činjenica je možda i najkonkretniji odgovor na pitanje zašto nam treba osiguranje i zašto je najjefitnija opcija prebaciti rizik sa sebe na osiguravajuće društvo", zaključio je Čengić.
Izvor: Klix
