Udruženje Pomozi.ba danas je objavilo lijepu vijest iz Sanskog Mosta.

Naime, u “gradu devet rijeka” anonimni donator, putem pomenutog Udruženja, četveročlanoj porodici Mulalić sa dvoje maloljetne djece iz ovog bh. grada donirao deset ovaca.

“Ova porodica živi od poljoprivrede, a ovce će im itekako pomoći da poprave kućni budžet, ali i olakšati školovanje djece”, poručuju iz Pomozi.ba.

Izvor: Fokus

Pred zastupnicima u Skupštini Tuzlanskog kantona do kraja ovog mjeseca bi se trebao naći novi oblik zakona o visokom obrazovanju koji predviđa nekoliko krucijalnih izmjena. Najviše ih se odnosi na privatne univerzitete koji će morati funkcionirati po novim pravilima.

U cilju nadogradnje postojećih zakonskih rješenja te razvoja i unapređenja visokog obrazovanja na području Tuzlanskog kantona, Kantonalna vlada je utvrdila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kantonalnog zakona o visokom obrazovanju, koji se sada upućuje u skupštinsku proceduru.

Kantonalni ministar obrazovanja i nauke Elvis Baraković za Klix.ba kaže da je stručna grupa sastavljena od univerzitetskih profesora, predstavnika inspekcija i sindikata visokog obrazovanja, u proteklih godinu i po dana aktivno radila na kreiranju izmjena i dopuna zakona.

"Nacrt zakona je u junu ove godine usvojen od Vlade TK, nakon čega je upućen Kantonalnoj skupštini koja ga je jednoglasno usvojila u julu. Ovo zakonodavno tijelo uspostavilo je rok javne rasprave od 45 dana, koji je istekao 30. augusta, nakon čega je naše ministarstvo, sumirajući primjedbe i sugestije, formiralo prijedlog zakona, koji je dobio jednoglasnu podršku vlade te je upućen dalje prema Skupštini TK", pojasnio nam je Baraković.

Na izmjene zakona čekalo se duži vremenski period, a najveći fokus je stavljen na rad privatnih univerziteta, koji će po pravilima sada biti u istoj ravni kao i Univerzitet u Tuzli, što se prvenstveno odnosi na poštivanje svih standardnih normativa, zakonskih propisa i zaštite prava studenata.

"Mi smo dosad imali takvu praksu da je visokoškolska ustanova sa sjedištem izvan Tuzlanskog kantona, za organizranje nastave u našem kantonu, morala imati samo saglasnost vlade i resornog ministarstva. Sada se to prebacuje na skupštinu jer želimo da ona raspravlja o opravdanosti osnivanja nove visokoškolske ustanove, odnosno dislociranog odjeljenja", pojašnjava nam Baraković.

Nakon što budu usvojene izmjene zakona, Kantonalna skupština će također imati ingerenciju da utvrđuje postojanje društvene opravdanost za organizaciju takvog studija u Tuzlanskom kantonu.

"Pod društvenom opravdanošću podrazumijeva se nepostojanje sličnog studijskog programa na nekoj od visokoškolskih ustanova ili postojanje potrebe za određenim kadrovima na tržištu rada na području kantona", navodi resorni ministar.

Izmjenama i dopunama, između ostalog uređuje se i segment koji se tiče roka za podnošenje zahtjeva za akreditaciju novoosnovane visokoškolske ustanove koja ima licencu, odnosno dozvolu za rad.

"Minimalan rok u kojem je licencirana visokoškolska ustanova ovlaštena i dužna podnijeti takav zahtjev je tri, a maksimalan pet godina po dobijanju licence. Ova oblast prethodno nije bila definisana. Također, propisuje se da se visokoškolskoj ustanovi koja nije dobila institucionalnu akreditaciju oduzima dozvola za rad (licenca), uz naglasak da je ta ustanova upisanim studentima obavezna omogućiti završetak studija na drugoj visokoškolskoj ustanovi i na odgovarajućem studijskom programu. Ovim se pruža pravna i socijalna sigurnost studentima koji su svoj studij započeli na visokoškolskoj ustanovi koja nije dobila institucionalnu akreditaciju", pojašnjava Baraković.

Izmjene zakona u dijelu koji se odnosi na jačanje pravne i socijalne sigurnosti studenata, poučene su između ostalog, kroz primjer Američkog univerziteta u Tuzli koji se nalazi u okovu brojnih afera, a status studenata trenutno nije razriješen.

"Predmet u vezi s Američkim univerzitetom je u Tužilaštvu TK koji će odlučiti o njegovoj daljoj sudbini. Oni u ovom trenutku imaju akreditaciju, a mi ćemo uskoro pokrenuti postupak ispitivanja uslova te akreditacije koju je dodijelila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH", kaže Baraković, istaknuvši da u Tuzlanskom kantonu trenutno djeluju dvije neakreditovane visokoškolske ustanove.

Zakon o visokom obrazovanju u novom obliku također će donijeti i nove ovlasti inspekcijama koje će skupa s resornim ministarstvom provjeravati zakonitost rada svih visokoškolskih ustanova.

U Tuzlanskom kantonu trenutno postoji samo jedna javna visokoškolska ustanova, a to je Univerzitet u Tuzli, koji će nakon izmjena zakona u cijelosti preuzeti finansiranje plaća, naknada plaća i drugih naknada zaposlenicima u javnoj visokoškolskoj ustanovi.

Također, izmjenama je predviđena i nova norma, a to je da Univerzitet u Tuzli postaje visokoškolska ustanova od posebnog značaja za kanton.

"Ono što je također novina je da se regulišu brojni problemi studentske populacije, pa tako studenti koji studij nisu okončali do kraja akademske 2019/2020. godine imaju mogućnost to učiniti do 2024/2025. godine", dodaje Baraković.

Zakonom u novom obliku stvorit će se i pravni osnov za uspostavljanje Kantonalnog savjeta za visoko obrazovanje, čiji je zadatak razvoj i unapređenje visokog obrazovanja na području kantona.

Ovo tijelo imenovat će vlada, a činit će ga predstavnik Ministarstva obrazovanja i nauke TK, uz pet predstavnika akreditovanih visokoškolskih ustanova sa sjedištem u kantonu, od čega minimalno tri predstavnika javne visokoškolske ustanove te jedan predstavnik privrede.

Izvor: Klix

Promjene u Evropi diktiraju kretanja i na domaćem tržištu, a nakon što je piletina poskupjela od 50 do čak 100 odsto, očekuje se i skok cijena konzumnih jaja.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja zajednice živinara RS Predrag Miličić, naglasivši da je najveći poremećaj izazvalo poskupljenje kukuruza, koji je osnovna sirovina za pripremanje stočne hrane, a osim toga skočila je cijena i sojine sačme.

Govoreći o proizvodnji jaja, pojašnjava da je u tom segmentu stanje još teže.

- Suočeni smo sa prevelikom proizvodnjom u regionu i prekomjernim uvozom jaja na naše tržište iz okruženja, tako da su domaći proizvođači ostvarili veoma ozbiljne gubitke - istakao je Miličić, koji je i direktor preduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara, koje jedino u BiH izvozi jaja za industrijsku preradu u Evropsku uniju.

Miličić pojašnjava da je plasman jaja u EU nastavljen te da su na taj način djelimično smanjili višak ponude na domaćem tržištu.

- S obzirom na to da dolazi do promjena cijena konzumnih jaja u EU, neminovno je da će doći do rasta cijena i kod nas. Prinuđeni smo da uskladimo cijene sa troškovima proizvodnje. Teško je prognozirati koliko će cijene rasti. Sigurno je da će biti znatno manje poskupljenje u odnosu na rast cijena sirovina, a da li će biti deset ili 20 odsto, vidjećemo - rekao je Miličić.

Dodao je da je povećano interesovanje fabrika za jaja za preradu, ali da je za domaće proizvođače krajnji cilj plasman konzumnih jaja na evropsko tržište.

Miličić ističe da živinarima ne ide na ruku ni komplikovanje opšte političke situacije u BiH, zbog koje su najvažnije stvari za proizvođače na neki način skrajnute.

- Postigli smo dogovore sa predstavnicima Kancelarije za veterinarstvo BiH, koja je nosilac posla i očekujemo sastanke do kraja mjeseca i informacije o pregovorima sa Briselom - pojasnio je Miličić.

Preduzeće “Agreks” je prvo u Srpskoj i BiH dobilo dozvolu za plasman jaja “B” klase u EU, a prvi kamioni otišli su u Hrvatsku u januaru prošle godine.

S obzirom na to da proteklog mjeseca gotovo nije bilo moguće pronaći pileće bijelo meso u domaćim marketima, živinari ističu da se tržište postepeno stabilizuje. Osim nestašice cijena pilećeg bijelog mesa je u pojedinim marketima dostigla deset maraka po kilogramu

U Bosni i Hercegovini odavno je teško naći dobrog majstora, bilo da se radi o bravarima, vodoinstalaterima, zavarivačima, električarima ili majstorima drugih zanimanja.

Nije to nemoguće, ali slažu se i sami majstori da je sve veći broj onih koji se ovim poslom bave usput, uz neki drugi posao, te kažu kako takvi majstori ne rade posao kvalitetno.

Amir Jakupović, po profesiji prosvjetni radnik, ali po zanimanju već godinama vodoinstalater, kaže kako vodoinstalateri u Sarajevu imaju puno posla te kako je u manjim sredinama situacija nešto lošija.

"Veliki broj mojih kolega otišao je u inostranstvo da radi, jer je na zapadu naš posao mnogo cjenjeniji i plaćeniji nego u Bosni i Hercegovini. Pojavom društvenih mreža pronalazak majstora postao je jednostavniji i lakši, ali isto tako i mnogo rizičniji, jer uglavnom ne znate koga angažujete za određeni posao. Zato smo mi sarajevski majstori kreirali grupu na Facebooku naziva Tražim majstora Sarajevo, gdje majstori objavljuju fotografije poslova koje su odradili i tako se predstavljaju mušterijama", kazao je za Klix.ba Jakupović, koji je i administrator ove grupe koja ima oko 33.000 članova.

Kada je riječ o poslu vodoinstalatera, Jakupović kaže da se može solidno zaraditi, ali i da je sve manje dobrih majstora. Vrlo je malo, kaže, i mladih koji žele izučiti ovaj zanat.

"Svi bi radili neke poslove koji su kao bolji, kulturniji, a zarađuju i do tri puta manje od naprimjer jednog vodoinstalatera. Dolaze generacije mladih koji ne znaju ni sijalicu zamijeniti. Sve je manje majstora, a sve više onih koji trebaju naše usluge. Žao mi je što je dosta kolega otišlo vani da rade. Ja još uvijek ne razmišljam o tome, ali nikad se ne zna. Za sada sam veoma zadovoljan, dugo se bavim ovim poslom i ne planiram skoro prestati", poručio je Jakupović, koji je dodao i kako je cilj grupe koju vodi da se razdvoje dobri od loših majstora te da pomognu građanima da dođu do onih pravih.

Da je na tržištu mnogo onih koji se predstavljaju kao dobri majstori, a s kojima građani i nemaju baš najbolja iskustva, potvrdio nam je i jedan od sarajevskih bravara, koji se bavi i opremanjem enterijera raznih objekata.

"Imamo majstore kojima je to primarni posao i koji mu se posvete maksimalno i rade ga kvalitetno, ali imamo i one koji nakon nekog drugog posla rade i majstorske poslove. Oni uglavnom rade jeftinim mašinama i manje naplaćuju svoje usluge, čime obaraju cijene drugim majstorima. Onda se dešava da imate mnogo nezadovoljnih građana koji poslije traže nas da popravljamo situaciju", kaže ovaj bravar.

Istakao je i kako je veliki broj majstora otišao u inostranstvo, a jedan od njih je i njegov sin koji je varilac. Otišao je u Njemačku nedavno jer je tamo dobio dosta bolje uslove rada.

"Imam i ja ponuda da idem vani. Neki dan sam dobio ponudu iz Hrvatske, a imam i ponudu iz Njemačke da radim tamo. Razmišljam da neku od njih i prihvatim jer je ovdje zaista nelojalna konkurencija, niko ne cijeni pravog majstora, najviše do izražaja dolaze ovi koji jeftino rade, ali se zato oni koji ih angažuju vrlo brzo pokaju zbog toga", kazao je.

Najbolje je danas, dodaje, tražiti majstora preko preporuke, od nekoga ko je imao pozitivno iskustvo s tim majstorom i da znate da nećete pogriješiti. Smatra i kako je problem u BiH što se majstori ne plaćaju dovoljno te da je i to jedan od velikih razloga što odlaze vani da rade.

Da su majstori iz BiH zainteresovani za odlazak u inostranstvo potvrdili su nam i iz firme Didako Gradnja, koja je upravo u procesu traženja većeg broja radnika za njemačko tržište.

"Zapošljavamo bravare, izometričare cjevare te varioce argon i CO2. Nije nam teško naći radnike u BiH koji žele raditi u Njemačkoj, jer im nudimo dobre uslove – plaćenu vizu i smještaj u stanovima gdje žive po dva radnika, radnu dozvolu. Također, dajemo im i velike satnice, godišnji odmor i slobodne dane više nego što bi to imali u Bosni i Hercegovini. Najveći razlog zbog kojeg se radnici odlučuju na odlazak van granica BiH je finansijska stabilnost koju u, naprimjer, Njemačkoj imaju, ali i generalno povoljnija ekonomska situacija u drugim zemljama", kazali su nam iz ove firme koja se bavi građevinskim radovima, izradom konstrukcija za brodove i slično.

Da je potražnja za majstorima u našoj zemlji velika govori i broj objavljenih oglasa na portalu MojPosao.ba. Tako je u oblasti "zanatske usluge" objavljeno skoro 90 oglasa za posao zavarivača, bravara, varilaca, mašinobravara, montera namještaja, mesara, stolara, zidara, vodoinstalatera…

Izvor: Klix