Srbija i EU: Priprema li se novi udar na bh. poljoprivredu ^Istaknuto

Ako bi Srbija ušla u EU prije BiH, najviše bi bile pogođene proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića, žitarica, te proizvodnja svih roba na bazi žitarica, kao što su brašno, tjestenina, te proizvodi mlinsko-pekarske industrije.

Nedavno je, u izjavi za Faktor zastupnica SDS-a u državnom Parlamentu Aleksandra Pandurević izjavla da bi ulazak Srbije u EU prije BiH uništio domaću poljoprivredu. Obrazlažući ovu tvrdnju, dodala je da bi se u tom slučaju, vjerovatno, morao ponovo mijenjati trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Konkretno, tada bi u SSP bile uvrštene kvote za bescarinski uvoz proizvoda iz EU-a u skladu sa sadašnjim izvozom Srbije na tržište BiH.

Nekonkurentna proizvodnja

S obzirom na to da se trgovinski dio SSP-a odnosi, najvećim dijelom na poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, istražili smo koje bi djelatnosti najviše bile pogođene ovom eventualnom adaptacijom SSP-a. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u posljednjih nekoliko godina, među deset vrsta proizvoda koji se najviše uvoze iz Srbije navedene su robe koje smo spomenuli. Listu od deset vrsta proizvoda koje najviše uvozimo od istočnog susjeda čine još i naftni derivati, ulja i maziva na bazi nafte, kotlovi, proizvodi od plastike, električne mašine i oprema, proizvodi od gvožđa, papir i proizvodi od papira, te ostaci i otpaci prehrambene industrije.

Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika u FBiH Nedžada Biće, ovakav scenario bio bi katastrofalan za domaće poljoprivrednike.

– Ako bi se dogodilo da Srbija uđe u EU prije BiH, poljoprivrednici u našoj zemlji mogli bi zatvoriti svoju proizvodnju. To bi bio definitivan kraj domaće poljoprivrede. Naša poljoprivredna proizvodnja nije uopće konkurentna na tržištu EU-a, jer je cijena naših proizvoda daleko veća od one u evropskim zemljama. Takvo stanje je posljedica slabog ulaganja domaćih vlasti u poljoprivredni sektor, odnosno subvencije koje dobijaju poljoprivrednici u EU su daleko veće od onih u BiH i zbog toga njihovi proizvodi mogu biti mnogo jeftiniji nego naši – istakao je Bićo, dodavši da se u posljednje vrijeme dešavaju pozitivni pomaci u vezi s ulaganjima u poljoprivredni sektor u BiH.

Ako domaće vlasti žele da se ovakva moguća situacija izbjegne, neophodno je da dodatno ubrzaju put naše zemlje ka EU, s obzirom na to da uveliko zaostajemo za našim istočnim susjedom, koji je već započeo pretpristupne pregovore, dok je naša država tek predala aplikaciju za prijem u stalno članstvo.

Dodatni motiv

– Zbog potencijalnih gubitaka bilo bi dobro i mislim da bi to trebalo biti motivirajuće za garnituru na vlasti, odnosno za resorna ministarstva na svim nivoima da rade na što bržem ulasku BiH u EU. Primjer Hrvatske najbolje pokazuje koliko nas košta svako kašnjenje na putu ka EU, odnosno koliko negativno utiče na komunikaciju sa susjedima, kao i na ekonomske odnose s okruženjem – smatra profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Azra Hadžiahmetović.

Osim bescarinskog uvoza roba iz Srbije, dodatni problem za domaće poljoprivrednike bi predstavljala i činjenica i da zemlja više ne bi bila tržište za veliki broj naših proizvoda, sve do ispunjenja standarda koje postavlja EU. Trenutno se iz BiH na tržište EU mogu izvoziti mliječne prerađevine, krompir, ribu, šećer i vino i to samo iz certificiranih postrojenja, odnosno uzgajališta.

(A. Šarenkapa/Faktor.ba/Foto: Arhiv, EPA)