Ruska invazija na Ukrajinu ugušila je izvoz jednog od najvećih svjetskih dobavljača žita nakon što su luke u zemlji blokirane, a trgovci su obustavili rad, piše Wall Street Journal.
Radi se 13 posto globalnog izvoza kukuruza i 12 posto pšenice koja dolazi iz Ukrajine. Prijeteći tim tokovima, Moskva rizikuje da poremeti snabdijevanje Kini, a istovremeno izaziva sukob među kupcima u krhkim bliskoistočnim ekonomijama u vrijeme kada je inflacija cijena hrane već visoka.
Rakete i zračni napadi pogodili su gradove širom Ukrajine, uključujući i lučke gradove koji su ključni za poljoprivredni izvoz zemlje. Komercijalni transport u i van zemlje uglavnom je u potpunosti prekinut, javlja Russia Today.
Okeansko plovilo koje je unajmio jedan od najvećih svjetskih dobavljača hrane, Cargill Inc., pogođen je projektilom u četvrtak kod obale Ukrajine u Crnom moru. Cargill sa sjedištem u Minnesoti, koji upravlja izvoznim terminalom u Ukrajini, saopćio je da je brod sposoban za plovidbu i da niko nije povrijeđen.
Ruski prodori na jugu i istoku pogađaju srce najproduktivnijih ukrajinskih regija za uzgoj pšenice, koje se protežu preko južne polovine zemlje, od Harkova na istočnoj granici s Rusijom do Odese na crnomorskoj obali zemlje.
Borbe ne bi trebale imati mnogo uticaja na sadnju ili žetvu usjeva, smatra Mike Lee, vlasnik Green Square Agro Consultinga, kompanije za prognoziranje usjeva koja je specijalizirana za regiju Crnog mora. Pšenica se, na primjer, sadi u septembru i oktobru, a bere u julu i narednim mjesecima.
- Šta god da se desi, usijev je već u zemlji - rekao je.
- Ipak, ako situacija na terenu eskalira do mjere da farmeri ne mogu primijeniti pesticide ili gnojiva na svoju pšenicu, što će početi u martu, to bi moglo smanjiti prinos i do trećine, pod pretpostavkom da mogu početi žetvu u julu - rekao je Lee.
Dok se veliki dio usjeva izvozi otprilike u vrijeme kada se beru, teret će napuštati Ukrajinu tokom cijele godine, rekao je on. Preko 700.000 metričkih tona pšenice izveze se tokom svakog mjeseca februara, marta i aprila, prema vladinim statistikama. To je znatno ispod 3,64 miliona i 4,5 miliona tona izvezenih u augustu i septembru, ali dovoljno da poremeti lance snabdijevanja usijevima. Oštećena infrastruktura i blokade luka takođe bi mogli uticati na trgovinu tokom cijele godine.
Brodovi u Azovskom moru - produžetku Crnog mora istočno od Krima - su usidreni. Brodovima je zabranjen prolaz kroz uski Kerčki tjesnac u plitko more, a podaci praćenja brodova pokazali su da se desetine brodova, uključujući i brodove za prevoz žitarica, usidrilo u moreuzu.
Ruske i ukrajinske luke na Azovskom moru izvoze do 18 miliona tona žitarica svake godine, rekao je Andrej Sizov, generalni direktor SovEcona, ruske istraživačke firme koja se fokusira na crnomorsko žito.
Oštećenje lučke infrastrukture ili ruska pomorska blokada također bi ugrozila mnogo veće ukrajinske luke oko Odese i Mikoljeva. Luke oko dva grada pretovare više od 50 miliona metričkih tona žitarica svake godine i ključne su za ukrajinsku poljoprivrednu industriju.
Poremećaji u ukrajinskoj trgovini žitom također će biti teški za njene glavne kupce, jer svijet već guta inflaciju cijena hrane.
Peking je Ukrajini dao centralno mjesto svojih napora za diverzifikaciju zaliha žitarica i povećanje sigurnosti hrane. Kineska potražnja za kukuruzom je rekordno visoka nakon što je Peking ohrabrio domaće proizvođače da se uključe u proizvodnju svinja.
Ukrajina je izvezla rekordnih 8,2 miliona tona kukuruza u Kinu 2021. godine, što čini skoro 30 posto ukupnog kineskog uvoza kukuruza. Ukrajina je činila čak 86 posto kineskog uvoza kukuruza u 2019. Ukrajina također izvozi ječam i suncokretovo ulje u Kinu.
Do poremećaja u ukrajinskom izvozu kukuruza dolazi u posebno teškom trenutku za kineske proizvođače svinjskog mesa, koji gube novac kako cijene svinjetine padaju.
Egipat i Indonezija su najveći kupci ukrajinske pšenice, a obje države čini više od 15 posto ukrajinskog uvoza pšenice, ili više od tri miliona tona, prema podacima Trade Data Monitora. Drugi veliki kupci su Turska i Pakistan, koji su uvezli 1,7 miliona odnosno 1,3 miliona tona pšenice iz Ukrajine 2021. godine.
Za Egipat, najvećeg svjetskog uvoznika pšenice, pristup pristupačnoj pšenici je pitanje političke stabilnosti. Porast cijena doveo je do uličnih protesta, uključujući one 2011. tokom Arapskog proljeća, koje je srušilo vladu Hosnija Mubaraka.
Za samu Ukrajinu, poljoprivredni sektor je jedna od ključnih svijetlih tačaka njene ekonomije. Žuta boja na zastavi zemlje simbolizira njena polja.
Svaki poremećaj u trgovini žitaricama će biti bolan. Sa više od 41 milion hektara poljoprivrednog zemljišta, koji pokriva 70 posto zemlje, poljoprivreda je najveći izvoz Ukrajine i najveći dio njene privrede, čineći 14 posto bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu prošle godine, prema podacima te zemlje.
Prošle godine ukrajinska vlada je promijenila svoje zakone kako bi stotinama hiljada malih i srednjih farmera omogućila kupovinu i prodaju zemlje. To im je omogućilo da pozajmljuju novac na zemljištu koje su imali i ulažu te prihode.
Američke i evropske vlade su se već usmjerile na poljoprivredu kao način za razvoj ukrajinske ekonomije. Američka agencija za međunarodni razvoj, na primjer, kaže da je obezbijedila oko 13 miliona dolara od kraja 2019. za podršku donošenju ovih zakona i edukaciju poljoprivrednika kako da iskoriste promjene.
Izvor: Vijesti.ba / FENA
