Zbog većih računa za komunalije, ali i poskupljenja materijala, frizeri širom Bosne i Hercegovine su primorani da povećaju cijene. Dragica Arsić, predsjednica Udruženje frizera i kozmetičara Banjaluka, kazala je da su neki frizeri od Nove godine bili prinuđeni da dignu cijene svojih usluga.

"Cijene su povećane za oko 20 odsto. Neki frizeri se još plaše reakcije mušterija da li će prihvatiti poskupljenje. Nakon dvije godine pandemije virusa korona i slabog posla ljudi su prisiljeni da se odluče na ovakav korak. Da ne bi došlo do zatvaranja lokala i odlaska i napuštanja ljudi, povećanje cijena je jedina realna situacija", naglasila je Arsićeva.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, istakao je za "Nezavisne" da je neminovno da će doći do poskupljenja u frizerskim salonima širom Republike Srpske.

"Sve je poskupjelo, obaveze, gorivo, a došlo je do velikog povećanja cijena materijala. Mnogi frizeri su podstanari, tako da i kirije moraju plaćati i jedini način da prežive jeste da povećaju cijene usluga, koje neki od njih dugo godina nisu mijenjali", naveo je Bratić.

Dodao je da su neki od njih već povećali cijene svojih usluga.

"Ovo je zaista opravdano, imajući u vidu da je sve ostalo što je bitno za njihov rad poskupjelo. Frizeri u Republici Srpskoj se dogovaraju i vjerovatno će formirati slične cijene", kazao je Bratić.

Iz frizersko-kozmetičkog salona "Jasminka" iz Tešnja su nam rekli da već 15 godina koriste isti cjenovnik, ali da su zbog drastičnog poskupljenja materijala primorani da podignu cijene svojih usluga.

"Materijal je poskupio za 25-30 KM i do zadnjeg dana smo pokušavali da zadržimo iste cijene usluga. Pored poskupljenja materijala i osnovnih alata za rad, od februara su nam porasle cijene obaveza, računa, knjigovođe, što sve također pada na leđa vlasnika salona", kazala je Jasminka Vejsić, vlasnica ovog frizersko-kozmetičkog salona. Dodala je da su cijene muškog i ženskog šišanja veće u prosjeku za jednu do dvije marke.

"Bili smo primorani da cijene dignemo jer drugog primanja ni novčane pomoći nemamo, već što zaradimo to i damo", navela je Vejsićeva.

Marko V. iz Banjaluke kazao je da je šišanje u jednom frizerskom salonu prije nekoliko dana platio 10 KM. "Iskreno, iznenadio sam se kada sam platio šišanje. Nije ovo neko veliko poskupljenje, pa će se moći to obezbijediti. Ranije sam šišanje plaćao osam KM", naveo je ovaj Banjalučanin.

Ajdin Hodžić, predsjednik Udruženja frizera opštine Tešanj, kazao je da će doći do poskupljenja njihovih usluga na području ove i susjednih opština.

"Razlozi za povećanje cijena su poskupljenja materijala, pribora, alata i frizerske opreme od 20 do 40 odsto, povećanje minimalca i doprinosa na plate radnika, te najavljeno poskupljenje električne energije. Cijene usluga ćemo podići za 20 odsto, a nove cijene će stupiti na snagu već početkom naredne sedmice", zaključio je Hadžić.

Izvor: Nezavisne

Globalne zalihe dizela se smanjuju jer se rafinerije bore da održe korak sa brzim oporavkom potražnje nakon pandemije, pogoršavajući akutnu globalnu nestašicu energije koja je već izazvala rast cijena plina, uglja i sirove nafte.

U vrijeme kada su globalne centralne banke zabrinute zbog stopa inflacije koje nisu viđene decenijama, nestašica dizela bi dodatno povećala troškove goriva i transporta, kao i pritisak na maloprodajne cijene.

Uvoz dizela iz SAD-a i Azije, na koji se Evropa oslanja, bio je ograničen posljednjih sedmica zbog veće domaće potrošnje za proizvodnju i gorivo za puteve, piše Reuters.

Zalihe benzina, koje uključuju dizel i lož ulje, koje se drže u nezavisnom skladištu u evropskom području prerade i skladištenja Amsterdam – Rotterdam - Antwerpen (ARA) pale su prošle sedmice za 2,5 posto, pokazali su podaci holandske konsultantske kuće Insights Global.

Regionalne zalihe bile su na najnižem nivou za ovo doba godine od 2008. godine, dok su singapurske zalihe srednjih destilata na kopnu također pale na višegodišnji minimum od 8,21 milion barela.

"Čini se da se potražnja za dizelom povećava u sjeverozapadnoj Evropi, ali niži kapaciteti prerade u poređenju sa periodom prije pandemije i nizak nivo uvoza drže tržište pod teškim pritiskom", rekao je Lars van Wageningen iz Insights Globala.

Cijene dizela u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su u ponedjeljak 114 dolara po barelu, što je najviše od septembra 2014. godine, dok su marže na naftu prošle sedmice dostigle dvogodišnji maksimum.

Analitičari Morgan Stanleya primjećuju da su cijene dizela dostigle oko 180 dolara po barelu 2008. godine, vođene "izuzetno skučenim" tržištem srednjih destilata, jer je nafta Brent porasla blizu 150 dolara po barelu.

"Ponavljanje toga nije naš osnovni slučaj, ali je primjetno da cijene dizela pomno prate period 2007-2008. posljednjih mjeseci", rekli su, dodajući da očekuju da će cijene sirove nafte dostići 100 dolara po barelu u drugoj polovini ove godine.

Rafinerije reaguju na visoke marže i niske zalihe povećanjem proizvodnje, ali globalni kompleks za preradu nafte je pod pritiskom, a kapaciteti su pali prvi put u 30 godina prošle godine jer su zatvaranja nadmašila nove dodatke, objavila je prošlog mjeseca Međunarodna agencija za energiju.

Povećanje proizvodnje dizela bi također zahtijevalo brže od normalnih stopa prerade sirove nafte u rafinerijama, s opremom koja je konfigurirana tako da maksimizira prinose srednjeg destilata na račun lakih.

Umjesto toga, brojne rafinerije, posebno u SAD-u, još uvijek rade sa tvornicama ispod petogodišnjeg prosjeka kako bi se izbjegla proizvodnja previše goriva za mlazne motore, gdje potražnja i dalje zaostaje za nivoima iz 2019. godine, ostavljajući kompanije da se bore da identifikuju jasan način za obnavljanje zaliha dizela u kratkom roku.

"S obzirom na pritisak investitora da smanje ulaganja u fosilna goriva i govore o vrhunskoj potražnji za naftom, ova pozadina vjerovatno smanjuje poticaj za ulaganje u nove rafinerske kapacitete. S obzirom na to da će potražnja za gorivom vjerovatno porasti u narednih 10-15 godina, a ponuda ne može da drži korak, očekivao bih veću volatilnost cijena goriva u budućnosti", rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

Izvor: Klix

U Bosni i Herecegovini jutros je pretežno vedro. U Bosni po kotlinama ima magle.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama Bosne sa maglom ili sumaglicom. Prema kraju dana i tokom noći očekuje se postepeno naoblačenje. U večernjim satima u nižim područjima Bosne se očekuje kiša, a u višim susnježica i snijeg. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Tokom noći vjetar u skretanju na sjeverni. Dnevna temperatura od 9 do 15, na jugu i sjeveru zemlje do 17 °C.

Izvor: Faktor

Austrijska vlada održaće u ponedjeljak sastanak sa guvernerima pokrajina o mogućem ukidanju epidemioloških mjera.

Sastanak će biti održan putem video-konferencije, nakon koje će se novinarima obratiti kancelar Karl Nehamer.

Tim sastankom se Austrija približava takozvanom "Danu slobode", kada bi sve mjere mogle da se ukinu, a pretpostavlja se da će to biti u martu.

Najkasnije u martu očekuje se ukidanje ograničenja rada u ugostiteljstvu.

Pritisak guvernera pokrajina je veliki tako da se može poći od toga da će uslijediti potpuno ukidanje mjera.

Ostaje otvoreno jedino pitanje testiranja, jer zapadne pokrajine žele potpuno obustavljanje PCR testiranja građana, ali ne i drugi dijelovi zemlje, kao ni Ministarstvo zdravlja.

Zahtjev za ukidanjem epidemioloških mjera uslijedio je nakon uvođenja opšte obavezne vakcinacije protiv korona virusa.

Zbog obavezne vakcinacije, ali i omikron soja koji ne izaziva toliki broj teških oboljenja, vlada ne može više da opravda stroge epidemiološke mjere.

Izvor: Nezavisne