Ljudi u 33. godini imaju najviše motivacije i odlučnosti da postignu ciljeve kao što su napredak u karijeri i rad na poboljšanju zdravlja.
Kako se navodi u studiji koju je radila Bupa Health Clinics, u tim godinama imamo više samopouzdanja, viši nivo energije i usvajamo pozitivan pogled na život.

Utvrđeno je da ljudi imaju četiri ključna cilja u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešći su ušteđevina novca, jesti zdravo i biti fit. Među prioritetima je izdvojiti vrijeme za odmor ili čitanje te piti više vode. Najveće prepreke u njihovom ostvarivanju su nedostatak novca ili vremena te lijenost.

"Kada postavimo ciljeve postavite ih tako da budu realni i u skladu s vašim mogućnostima. Na primjer, ako nikada ranije niste trčali zašto sebi ne postaviti cilj da pretrčite pet kilometara za tri mjeseca nego da želite trčati maraton za godinu dana. Kada jednom postignete ovaj cilj, imat ćete osjećaj uspjeha koji će vam dati motivaciju za buduće ciljeve", kazao je dr. Naveen Puri sa Bupa Health klinike.

U istraživanju je učestvovalo 2.000 odraslih Britanaca, piše Daily Mail.

Zagađenje zraka kojem su izloženi građani Bosne i Hercegovine, pored ostalih negativnih uticaja na zdravlje, predstavlja i dodatni faktor za nastanak svojevrsne epidemije manjka vitamina D među stanovništvom.
Vitamin D je izuzetno važan za naš organizam. On je, zapravo, mnogo više od vitamina. Nije bitan samo za naše kosti, već za cjelokupno zdravlje. Nizak nivo vitamina D dovodi se u vezu sa slabljenjem imuniteta što za posljedicu može imati nastanak, ne samo češćih infekcija disajnog sistema, nego i početak hroničnih oboljenja srca i krvnih sudova, nastanak šećerne bolesti, depresije i karcinoma, a okidač je za nastanak autoimunih oboljenja.

S obzirom da je sunce glavni izvor ovog vitamina, dugi boravci u zatvorenim prostorima tokom zime uz dodatak zagađenja zraka na našim prostorima, prepoznati su kao izvori očiglednog nedostatka vitamina D u velikom dijelu populacije.

Iako je vitamin D važan za sve, posebnu pažnju trebaju obratiti oni koji boluju od astme, osobe koje imaju različite oblike oboljenja pluća, depresije i tjeskobe. Stoga je izuzetno važno raditi na održivosti vitamina D u granicama koje su neophodne za očuvanje zdravlja i sprečavanje nastanka bolesti. Naročito osjetljive skupine stanovništva su djeca, starije osobe i trudnice.

Vitamin D direktno učestvuje u odbrani organizma od virusnih infekcija kakve su prehlada i gripa, zbog čega je jedan od tri nutrijenta tj. sastojka od koji zavisi snaga imuniteta našeg organizma u čijem razvoju učestvuje. Dnevne doze vitamina D (400 internacionalnih jedinica – IU) u sastavu dodataka prehrani kod odraslih pomažu u sprečavanju nastanka infekcija disajnog sistema poput prehlade i gripe.

Kod osoba kojima je vitamin D u manjku oporavak od obične prehlade traje dugo i može da se komplikuje bakterijskim upalama. Jednako kao kod odraslih, vitamin D pruža zaštitu i kod djece, te da suplementacija vitaminom D u dječijoj populaciji smanjuje rizik od nastanka infekcija gornjeg disajnog sistema kao i primjenu antibiotika kod superinfekcija, na taj način indirektno djelujući na smanjenje globalnog problema – otpornosti bakterija na antibiotike.

Nadopuna vitamina D u sastavu dodataka prehrani preporučuje se svim osobama, kako odraslim tako i djeci koji imaju niske vrijednosti vitamina D, a posebno se primjena preporučuje u zimskom periodu kada su pod rizikom za nastanak manjka vitamina D sve osobe, a naročito one koje inače imaju manjak ili nedostatak ovog vitamina.

Osim što je važno aktivno djelovati kako bi se nadoknadio manjak vitamina D jednako je važno i na koji način ga nadopunjavati, naročito kod djece. Naime, naučnici su utvrdili da kod direktne primjena dodataka vitamina D u usnu šupljinu, naročito u obliku spreja, njegovo iskorištavanje ne zavisi od zdravstvenog stanja probavnog sistema što omogućava veću iskorištenost dodataka koji se koriste, a time je značajno olakšana primjena kod novorođenčadi i male djece.

Alarmantno stanje zagađenosti u gradovima u Bosni i Hercegovini uzbuna je za povećanje nivoa naše osviještenosti i znanja o štetnim posljedicama koje zagađenje ostavlja na naše zdravlje. U takvim uslovima moramo se dodatno zaštititi, a unošenje dodatnog vitamina D jedna je od najboljih oblika te zaštite.

Prerađeno meso dio je svakodnevne ishrane, najčešće kod djece. Istraživali smo što se sve stavlja u hrenovke, paštete i ostale proizvode od prerađenog mesa, i kakve posljedice može imati na ljudski organizam. Često snižena, i omiljena hrana u obrocima djece, je zapravo i najnezdravija.

OD POSLJEDICA koronavirusa za sada je umrlo više od 100 ljudi. Zaraženo je više od 4500 osoba, a neka mjesta su zabranila putovanja u Kinu kako bi se zaustavilo širenje virusa.