Nakon propalog državnog udara Erdogan željeznom pesnicom čisti snage sigurnosti ^Istaknuto

Tek nekoliko dana nakon propalog državnog udara koji se pretvorio u smrtonosno nasilje, oživjele su priče o ponovnom uvođenju smrtne kazne i hiljade su uhapšene. Mnogi od njih zatvoreni su u konjušnice, razodjeveni do struka u poniženju.

Erdogan ne traći vrijeme da "pročisti" sigurnosne snage u zemlji od "virusa", kako je to nazvao, zaklinjući se da će oni koji stoje iza pokušaja rušenja njegove vlade "platiti visoku cijenu za ovaj čin izdaje."

Među uhapšenima su 103 generala i admirala, što čini trećinu visoko rangirane komande turske vojske. Ukupno 8,777 službenika turskog Ministarstva unutrašnjih poslova uklonjeno je sa pozicija, javlja Anadolija, dodajući da su to većinom bili policajci.

Policija, suci, viši pomoćnici i advokati su također među uhapšenima a osam vojnika koji su prebjegli u Grčku čekaju odluku o njihovoj sudbini.

Glasnogovornik grčkog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da Turska i Grčka nemaju bilateralni sporazum o izručenju.

Najmanje 290 ljudi je poginulo, a 1.400 povrijeđeno u okršajima nakon što su vojni tenkovi izašli na ulice Ankare i Istanbula u petak naveče. Erdogan, koji je tada bio na odmoru, koristio je aplikaciju FaceTime da mobilizira državljane Turske na ulice da se suprotstave vojsci.

Smrtna kazna onemogućava članstvo u EU

Erdoganov obračun sa onima koji stoje iza pokušaja državnog udara pokrenuo je pitanja o stanju demokratije u Turskoj. Gotovo odmah nakon propalog pokušaja udara na vlast počeli su pozivi da se ponovo uvede smrtna kazna.

Govoreći na sahrani koja je u nedjelju održana za neke koji su ubijeni tokom otvorene vatre-uključujući brata njegovog glavnog savjetnika Mustafe Varanka- Erdogan je rekao da ne isključuje uvođenje smrtne kazne za počinioce udara.

Kako je gomila skandirala da žele smrtnu kaznu, Erdogan je rekao: "Ne možemo ignorisati zahtjeve ljudi u demokratiji - ovo je vaše pravo."

"Ovo pravo mora da bude evaluirano od strane prikladnih autoriteta u skladu sa ustavom a onda se može donijeti odluka", izjavio je u obraćanju koje je išlo uživo preko TV-a. Turska se sada suočava sa pitanjem kakvu vrstu demokratije žele da imaju.

Ukoliko odluče da ponovo uvedu smrtnu kaznu, Turska se neće moći pridružiti Europskoj Uniji, rekla je Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i sigurnost.

"Dozvolite mi da budem jasna u vezi jedne stvari: nijedna zemlja ne može postati članica EU ako uvede smrtnu kaznu", rekla je Mogherini.

Turska se za punopravno članstvo u EU prijavila 1987. godine, ali je njezina aplikacija ozbiljno uzeta u razmatranje tek 1999. godine.

Aplikacija je više puta prolazila kroz probleme, ali joj je nedavno dat poticaj nakon što je Turska napravila dogovor sa EU da zaustavi protok izbjeglica koji napuštaju njene obale na putu za zemlje poput Njemačke.

Američki državni sekretar John Kerry je bio među svjetskim vođama koje su podržale Erdoganovu vladu.

"Takođe čvrsto pozivamo vladu Turske da zadrži mir i stabilnost u zemlji i da zadrži najviše standarde poštovanja za demokratske institucije zemlje i vladavinu zakona. Mi ćemo podržati izvođenje počinilaca državnog udara pred pravdu", rekao je Kerry u ponedjeljak u Briselu, gdje se sastao sa vođama EU.

Amnesty: Prava se moraju poštovati

Turska historija vojnih udara dugo je imala razorne posljedice za ljudska prava, navodi se u saopštenju Amnesty Internationala.

"Određeni broj vladinih službenika i predstavnika vladajuće partije govorili su u korist vraćanja smrtne kazne, koja je sama bila oruđe bivših vojnih vlasti. Ovaj regresivni korak bi se trebao izbjeći, kao i dalje restrikcije na legitimno neslaganje sa režimom", dalje se navodi.

Dvadeset i sedam muškaraca optuženih za planiranje propalog puča našlo se pred sudom u glavnom gradu Turske u ponedjeljak, bez pristupa advokatima prije dolaska.

Prizori pokazuju Akina Ozturka, visoko rangiranog generala i bivšeg komandanta turskog vazduhoplovstva, uhapšenog, sa flasterom na uhu i modricama na vratu.

Preko vikenda su se na društvenim medijima pojavile fotografije masovnog pritvaranja, uključujući fotografiju koja prikazuje desetine ljudi koji kleče u velikoj štali u Ankari, nagi do struka.

Erdogan krivi Gulena

Uz one koji su već zatvoreni, Erdogan od Sjedinjenih Država traži hapšenje ili izručenje imama Fethullaha Gulena, koga krivi za pokušaj svrgavanja vlasti.

"Prije 20 godina jasno sam izrekao svoju podršku demokratiji i rekao da nema vraćanja od demokratije u Turskoj", rekao je Gulen u subotu. "Moj stav o demokratiji je veoma jasan. Bilo koji pokušaj državnog udara je izdaja našeg jedinstva, a i veleizdaja".

Gulen, koji živi u egzilu u Pensilvaniji, porekao je da je imao išta sa dešavanjima u Turskoj u proteklih nekoliko dana. Sekretar SAD-a John Kerry rekao je da Sjedinjene Države nisu još dobile službeni zahtjev iz Turske za Gulenovo izručenje.