Struktura stranih investicija u BiH: Stranci ne ulaze u zajednička ulaganja ^Istaknuto

Strane investicije ključna su komponenta ekonomskog razvoja svake zemlje u tranziciji uključujući i BiH. Zahvaljujući stranim investicijama postiže se veća efikasnost postojećih kompanija, razvijaju se brže tehnologije i prenose nova znanja. Članice Vijeća stranih investitora BiH u zadnjih 20 godina investirale su više od devet milijardi KM i zaposlile više od 13.000 naših građana. Od ukupnog broja članica VSIBiH, 57 posto njih su društva sa ograničenom odgovornosti, 38 posto su dionička društva i pet posto su zajednička ulaganja.

Neke prepreke

Razlog niskog učešća zajedničkih ulaganja u BiH, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Danijela Martinović vidi u činjenici da kod nas nije dovoljno razvijeno javno-privatno partnerstvo.

– Koncesije predstavljaju jedan od vidova ulaganja i o njima bismo morali više razmišljati. Treba vidjeti koje su to oblasti koje najviše zanimaju strane investitore. Najčešći oblik stranih ulaganja je zapravo reinvestiranje – spomenula je naša sagovornica. Navela je primjer općina Tešanj, Teslić i Žepče koje su stvorile povoljnije poslovno okruženje i privukle investicije.

– U tim zajednicama u kratkom vremenu investitor može dobiti sve potrebne dozvole, posebno dozvolu za električnu energiju – navela je Martinović.

Pozitivna iskustva

Naša sagovornica kaže da zemlje u regiji imaju pozitivna iskustva sa javno-privatnim partnerstvom i koncesijama, naročito u oblasti zbrinjavanja komunalnog otpada.

– Javno-privatno partnerstvo dobro dođe lokalnim sredinama koje imaju manjak novca. U FBiH poseban je problem nedostatka prostornog plana. Mnogo toga je do općina, kome će dati urbanističko-građevinsku dozvolu, da li će izvršiti prenamjenu određenog zemljišta – kazala je Martinović.

(K. Silajdžija/Faktor.ba)