BiH prijeti glad ako se ne zaštiti domaća proizvodnja

Ahmed Džubur, predsjednik Odbora za privredu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije smatra da je potrebno da se provedu tri mjere kako bi poljoprivreda profunkcionirala u punom kapacitetu.

- Prva mjera je zaštita domaće proizvodnje, i animalnog i biljnog tipa, jer imamo ogromnu, nesrazmjernu konkurenciju iz uvoza i domaća proizvodnja ne može da prati visoko subvencionirane proizvode koji dolaze bez ikakvih barijera u BiH. Tako na sceni imamo nelojalnu konkurenciju. Na drugoj strani, imamo vrlo loše agrarne politike, ne postoji ministarstvo privrede na državnom nivou. Onda relativno niska stopa poticaja u poljoprivredi. I treća stvar, treba se unaprijediti kontrola davanja poticaja budući da imamo vrlo ružnih situacija na terenu i manipulacija sa poticajnim sredstvima - kazao je Džubur za FTV.

Poljoprivrednik Muris Mujanović kaže da, nažalost, sve gleda sve crnje i crnje.

- Ako se slučajno desi da preživimo koronu, glad nećemo sigurno. Dakle Bosni i Hercegovini, bez imalo preuveličavanja, prijeti jedna ozbiljna glad. Prvenstveno zbog odustajanja poljoprivrednika od proizvodnje. Sve mjere koje se kao provode u poljoprivredi nisu dale nikakve efekte. Prošle godine smo imali jedan opšti apel da se što više površina zasije i onda se ostavilo poljoprivrednike i bez materijalnih sredstava. Federacija je to prebacila na niže nivou i oni su se izgubili u moru administracije i ljudi nisu ništa dobili. Druga stvar je bio taj dio proizvoda koji se pojavi bez ikakve organizacije. 

Navodi i da je velika većina ljudi, pogotovo u ruralnim krajevima, morala uništavati proizvode koje nisu uspjeli prodati.

- Sistemski ne postoji rješenje. Neka sredstva su izdvojena, neka su obećana da će se plasirati kroz grantne fondove. Trebala bi nam puno smislenija i organizovanija vlast nego što je ova - naglasio je.

- O poticajima za biljnu proizvodnju, koji su nesrazmjerno mali u odnosnu na poticaje za animalnu proizvodnju, Džubur kaže:

- Tempo favorizovanja animalne u odnosu na biljnu proizvodnju je bio jako ubrzan prije 6 godina kada je u Vladi bilo Ministarstvo poljoprivrede koje je vodio Lijanović.

Tada je napušten odnos 60:40% u korist animalne proizvodnje, kada su u pitanju poticajna sredstva. Danas je taj odnos 86:14% u korist animalne proizvodnje, što konkretno znači da je za biljnu proizvodnju predviđeno svega 12-13 miliona KM, pri čemu imamo udio od oko par miliona za krmno bilje i za žita koja služe za ishranu stoke. Na drugoj strani, samo npr. za svježe kravlje mlijeko imamo 36,5 miliona KM. To znači uništavanje biljne proizvodnje jer na ovakvim osnovama nije čudo što u jednom dijelu BiH imamo 7.000 ljudi koji su u agraru i koji potpuno napuštaju biljnu proizvodnju. Ovi odnosi se moraju balansirati. FBiH ima izvanredne ekološke uslove za vrlo respektabilne uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Ne mogu se složiti s tim da će doći do gladi, ali se hitno ovaj proces mora učiniti organizovanijim.

Ističe da je ove godine iznos planiran za poticaje poljoprivredi oko 87 miliona sa federalne razine.

- Prošle godine je taj iznos bio viši. To je daleko od dovoljnog. Po meni je, za stabilizaciju i blagi rast, tendenciju porasta, neophodno 120-130 miliona uz sinhronizaciju i harmoniziranje odnosa izmešu biljne i animalne proizvodnje."

Izvor: Dnevni avaz