BIH GODIŠNJE NAPUSTI 36.800 LJUDI: Evo koliko zbog toga gubimo novca ^Istaknuto

Prema ovom istraživanju Bosna i Hercegovina na godišnjem nivou gubi 1,5 milijardi eura uslijed odlaska mladih u inostranstvo.

TROŠKOVI OBRAZOVANJA 

Mlad čovek u emigraciju sa sobom nosi sve ono što je u njega do tada uloženo, a kako je pokazalo ovo istraživanje u školovanje jednog stanovnika Bosne i Hercegovine od devetogodišnje osnovne preko četverogodišnje srednje škole, pa do kraja akademskih studija, koje su u prosjeku trajale pet godina i okončane su 2018. godine, uloženo  je oko 29 hiljada eura. Troškovi srednjoškolskog obrazovanja koje je trajalo četiri godine i okončano 2018. godine (uključujući i osnovno) iznosili su oko 20 hiljada eura, dok su troškovi osnovnog obrazovanja oko 13 hiljada eura. 

Obzirom da procjenu troškova školovanja lica sa stečenom diplomom doktora nauka značajno otežava nedostupnost podataka po potrebnim strukturama, istraživači su na osnovu raspoloživih informacija dolašli do grube aproksimacije od oko 43 hiljade eura prosječnog troška ukupnog školovanja jednog doktora nauka.

Time se dolazi do podataka da ukupni troškovi obrazovanja lica koja napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u zavisnosti od obrazovne strukture, variraju od skoro 650 miliona do nešto preko 800 miliona eura, zavisno o kom nivou obrazobvanja je riječ, što se vidi iz slijedeće izračuna:

GUBITAK BDP-a

Istovremeno, uslijed nemogućnosti da se godišnji odliv stanovništva spriječi njihovim zapošljavanjem, direktno i indirektno se generira godišnji gubitak potencijalnog BDP-a u iznosu od oko 710 miliona eura.

Ovaj gubitak najveći je u Federaciji Bosne i Hercegovine i iznosi 457 miliona eura, u Republici Srpskoj je 238 miliona, a u Brčko distriktu oko 15 miliona eura. Jednostavno rečeno, svaki radno aktivni stanovnik emigriranjem iz Bosne i Hercegovine sa sobom u prosjeku odnese preko 21 hiljadu eura na godišnjem nivou nekog budućeg potencijalnog godišnjeg BDP-a koji je mogao biti ostvaren da su privredni tokovi omogućavali njihovo produktivno zapošljavanje.

POZITIVNI EFEKTI-DOZNAKE

Studija je ipak pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju uslijed emigracije. Najvažnija direktna korist migracionih tokova jesu doznake, a doprinos doznaka i ostalih ličnih transfera BDP-u iznosi 8% čime je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu kada se posmatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u. Ako se posmatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14% i dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje. Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.

KOLIKO JE LJUDI NAPUSTILO BIH

Istraživanje je došlo I do brojki koliko je ljudi napustilo našu zemlju i to na osnovu podataka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Tajko se procjenjuje se da je u 36 zemalja članica ove organizacije, u periodu od 2013. do 2017. godine, iz Bosne i Hercegovine, trajno ili privremeno, emigriralo oko 184.000 osoba, odnosno 36.800 osoba godišnje.

Istraživanje je otišlo i korak dalje te pokazalo da od 36.800 osoba koliko ih godišnje napusti BiH njih 18.200 to učini trajno, dok ostali dio našu zemlju napusti privremeno.

Iz godine u godinu broj emigranata raste, pa se sa 28.000, koliko je odselilo 2013. godine, ovaj broj popeo na 44.700 u 2018. godini.

Posmatrano po zemljama, prema podacima OECD-a, omiljene destinacije stanovnika Bosne i Hercegovine su Njemačka, gdje je otišlo više od polovine (54%), Slovenija sa 26% i Austrija sa 9% ukupnog broja emigranata.

Zanimljiv je i prikaz BDP-a u zemljama u koje emigrira naše stanovništvo u odnosu na BDP u BiH- tako je on u Njemačkoj veći 8 puta, u Švedskoj 9 puta, a u Švajcarskoj čak 14 puta veći nego u BiH.

Kada se posmatra samo prosječna zarada ona je u Njemačkoj veća 5,5 puta nego u BiH, 6 puta je veća u Austriji, a 2 puta u Sloveniji.

Kako je prezentujući istraživanja istakao njegov autor Nenad Jevtović, nesumljivo je da Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu regiona o pitanju migratornih kretanja i da se suočava s intenziviranim procesom iseljavanja mladih i visokoobrazovanih.

Takođe je upozorio da nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje i životni standard stanovništva Bosne i Hercegovine: “Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, to će u budućnosti donijeti niz socioekonomskih problema od kojih su neki već danas primjetni – pritisci na penzione fondove, zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a uslijed pogoršanja faktora ljudskog kapitala kao i poremećaji na tržištu radne snage na strani ponude“.

Studija o troškovima odlaska mladih je prva ove vrste koja nudi uvid u finansijske gubitke nastale emigracijom, te ujedno doprinos Westminister fondacije za demokratiju u BiH osvještavanju razmjera ovog problema u BiH. „Odlaskom mladih ljudi društvo trpi brojne negativne ekonomske i društvene posljedice, te očekujemo od donosioca odluka da preuzmu odgovornost i kreiraju bolje uslove za život mladih ljudi u BiH“, istakla je direktorica, Nermina Voloder. 

https://www.6yka.com