Visoki nameti idu u prilog sivoj ekonomiji: Ako imate plaću 1.000 na doprinose dajete 700 KM ^Istaknuto

Prema tvrdnjama poslodavaca u našoj zemlji, visoki su porezi na plaće, doprinose i druga izdvajanja, a sve to ne ide u prilog smanjenju sive ekonomije. Objašnjavaju da sadašnje opterećenje plaća iznosi 72 posto po raznim osnovama. Tako, primjera radi, na plaću od 1.000 KM, na poreze, doprinose, ide 700 KM. Da bi se smanjili nameti neophodno je izmijeniti set zakona. Prof. dr. Muris Čičić, ekonomski analitičar, naglašava kako Vlada FBiH na čijem je čelu Fadil Novalić, već čini pomake u smislu smanjenja opterećenja na poslodavce.

Siva ekonomija

– U odnosu na okruženje, Bosna i Hercegovina je država koja ima daleko najveće opterećenje po osnovu rada uposlenika. Udruženje poslodavca FBiH već tri-četiri godine insistira na tome da je neophodno korigovati, smanjiti opterećenja po svim osnovama. I kada je u pitanju penziono-invalidsko osiguranje i porezi na plaće. U ovom momentu ne znamo iz kojeg razloga još nemamo adekvatnog odgovora, iako je Vlada FBiH na početku rekla da je jedan od ciljeva smanjenje opterećenja poreza i doprinosa na plaće – kazuje nam Safudin Čengić, član Udruženja poslodavaca FBiH.

Dodaje kako je zbog svega evidentan i pad stranih i domaćih investicija.

-Također, veliki broj, posebno, malih poslodavaca zbog visokih nameta idu radije u sivu ekonomiju i krše propise, iz razloga što ne mogu platiti takva opterećenja. Radije ne prijavljuju radnika. Naša je procjena da ukoliko bi došlo do smanjenja sa 72 na 52 posto, da bi to bilo realno i tako doveli u poziciju da veliki broj onih koji rade nacrno ili u sivoj ekonomiji budu prijavljeni, a fondovi ne bi izgubili nijedan fening – govori Čengić.

Objašnjava da ukoliko je plaća 100 KM, onda 72 KM moraju isplatiti po raznim osnovama, od penzijsko-invalidskog, zdravstvenog, poreza, za zaštite od poplava….

-Ako hoćete nekome dati plaću 1.000 KM, na poreze i doprinose ide 700 KM. Nijedna država nema taj nivo opterećenja na plaće. U drugim država od 42 do 55 posto je opterećenje, a u nekim i 37 posto. Da bi se poboljšala situacija, treba mijenjati Zakon o PIO, o doprinosima, zapravo, set zakona – naglasio je Čengić.

Prof. dr. Muris Čičić, ekonomski analitičar tvrdi da su ranijih godina nameti na plaće i doprinose bili i veći.

Tradicija plaćanja

-Recimo, godine 1998. je bilo 130, pa 120 posto, a sada je 70. U svijetu ide od 45 do 200. Sve zavisi šta dobijamo za to. I nije tačno da ne dolaze investicije u našu zemlju, dolaze. Tu smo negdje s okruženjem. Sve skupa kada se sabere ovo jeste težak prosjek. A što se tiče sivog tržišta pa ono je prisutno i u mnogi razvijenijim zemljama od naše. U Italiji recimo sivo tržište iznosi 20 posto privrednih aktivnosti. Znate, niko ne voli da plaća poreze, pogotovo u krajevima gdje ne postoji tradicija redovnih plaćanja – govori nam Čičić.

Dodaje da kod nas postoji drušvena atmosfera gdje je prihvatljivo i moguće da se ne plaćaju obaveze, što je prema njegovim riječima, u Njemačkoj to nezamislivo.

-Ali treba naglasiti da je Federalna vlada krenula sa tom tezom da se spuste, snize davanja, baš sa ciljem uvođenja sive ekonomije u sistem. To još ide sve sporo. U svakom slučaju smanjenje poreza na plaće i doprinose bi promijenilo situaciju nabolje, kao i pojednostavljenje raznih procedura. Od rada Vlade na čijem je čelu Fadil Novalić se može očekivati poboljšanje – rekao je Čičić.

(E. Duvnjak – Šalaka/Faktor.ba)