Lokalni izbori: Kako su stranke prošle 2012. godine i šta mogu očekivati u oktobru ^Istaknuto

Ukrupnjavanje političke slike u BiH jedna je od glavnih karakteristika prošlih lokalnih izbora, koji su održani 2012. godine. Iako je mandate u općinskim vijećima, ili skupštinama općina uspjelo osvojiti 119 političkih subjekata, odnosno stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i lista nezavisnih kandidata, blizu tri četvrtine mjesta u lokalnim parlamentima osvojilo je devet najjačih stranaka u BiH, a to su: SDA, SNSD, SDS, SDP BiH, HDZ BiH, SBB, PDP, DNS i SBiH.

Ako se tome doda činjenica da su ove stranke na izborima učestvovale i kao članice različitih koalicija, poput saveza SDA i SBiH u općinama istočne RS, onda je udio najjačih stranaka u broju osvojenih mandata još i veći.

Savez SDA-SBB

Na proteklim izborima ukupno je podijeljeno 3.105 mandata u vijećima i skupštinama. Od tog broja 3.058 ih je redovnih, a preostalih 27 su takozvani manjinski mandati. Ovi mandati su dodjeljivani pripadnicima manjinskih naroda u općinama u kojima oni čine barem tri posto ukupnog stanovništva.

Kao i na proteklim izborima, može se očekivati dominacija SDA u FBiH, ali i značajnije prisustvo u skupštinama općina u RS-u. Tim prije što su SDA i SBB najavile da će na predstojećim lokalnim izborima tijesno surađivati tamo gdje bude potrebno kako bi i na lokalnom nivou ostvarile čvrstu koaliciju.

Novost je i da će se na lokalnim izborima prvi put pojaviti DF Željka Komšića. Čak je najavljena i takozvana crveno-narandžasta koalicija, odnosno zajednički natup SDP-a BiH i DF-a. Međutim, zbog hipoteka iz nedavne prošlosti, u vezi sa katastrofalnim funkcionisanjem vlasti na državnom i entitetskom nivou, pogotovo onih koje se vežu uz SDP BiH, teško je vjerovati da bi ove dvije stranke, barem na lokalnom nivou, mogle oporaviti ideju socijaldemokratije u tolikoj mjeri da privuku značajniji broj birača.

Jedina alternativa

U RS-u se, vjerovatno, može očekivati dalje jačanje SDS-a, PDP-a, DP-a i drugih stranaka okupljenih u i oko aktuelnog Saveza za promjene. Naprosto, oni trenutno predstavljaju jedinu alternativu svima kojima je „dodijao“ Milorad Dodik i njegov SNSD. Vodu na mlin spomenutih stranaka iz Saveza za promjene tjera i sve veći broj afera u RS-u, u kojima se spominju deseci, pa i stotine miliona maraka koji su završili u ko zna čijim džepovima.

Sigurno je da će sve stranke vrlo pomno pratiti volju birača na predstojećim izborima, jer osim što od nje zavisi formiranje vlasti na lokalnom nivou, ona predstavlja i svojevrsni nagovještaj kako bi građani mogli glasati na narednim općim izborima, koji nas očekuju za dvije godine. Centralna izborna komisija će zvaničnu odluku o raspisivanju izbora donijeti sutra.

Izabrano 36 nezavisnih kandidata

Zanimljivo je da su na prošlim lokalnim izborima nezavisni kandidati, bilo samostalno ili kao članovi lista nezavisnih kandidata, uspjeli osvojiti 36 mandata u općinskim vijećima ili skupštinama općina. Ipak, ovaj broj čini tek oko jedan posto od ukupnog broja osvojenih mandata.
Na prošlim izborima ukupno su se kandidovala 224 nezavisna kandidata. Njih 118 svoju je sreću okušalo samostalnim nastupom, a ostalih 106 kao članovi neke od 16 listi nezavisnih kandidata. To znači da je samo oko 16 posto nezavisnih kandidata koji su izašli na izbore uspjelo ući u neki od općinskih vijeća ili skupština općina.

Uspješnost stranaka prema broju osvojenih mandata

SDA 520 17%

SNSD 389 13%

SDS 326 10%

SDP BiH 319 10%

HDZ BiH 249 8%

SBB 146 5%

PDP 122 4%

DNS 121 4%

SBiH 119 4%

Nezavisni 36 1%

Ostali 758

(A. Šarenkapa, S. Karaica/Faktor.ba)