Revizori traže zaštitu od pritisaka iz vlasti ^Istaknuto

„Pozitivna praksa demokratskih zemalja isključuje nalogodavne instrukcije reviziji javnog sektora kako će, kada, koga i što revidirati kao i kome će, kada i na koji način dostavljati svoje nalaze i izvještaje“, piše u dramatičnom dopisu kojeg je glavni državni revizor Dragan Vrankić, u ime Koordinacijskog odbora vrhovnih institucija za reviziju, uputio Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Od Parlamenta se zahtijeva da zaštiti neovisnost revizijskih institucija i time, kako se kaže, osigura kontinuitet njihovog profesionalnog rada.

Vrankićev dopis prilično je iznenadio parlamentarce i na njima je da već na sljedećem zasjedanju Zastupničkog doma, a zakazano je za 17. marta, povuku konkretne poteze, objavio je Dnevni list.

Zbog čega je državnim, entitetskim i revizorima Brčko Distrikta „došlo do grla“ pa su zatražili intervenciju najvišeg zakonodavnog tijela BiH?

Koordinacijski odbor vrhovnih institucija za reviziju, na čijem čelu je Dragan Vrankić, održao je u Brčkom sastanak i zaključio da su revizijske institucije izložene pritisku i da se moraju obratiti Parlament BiH.

Sastanku su prisustvovali glavni revizor Federacije Ibrahim Okanović, glavni revizor RS Duško Šnjegota i Nekir Suljagić, glavni revizor Brčko Distrikta. U međuvremenu, za novog glavnog federalnog revizora imenovan je Dževad Nekić i on na tu funkciju dolazi s položaja zamjenika glavnog državnog revizora.

– Okruženje često nije u stanju pratiti razvoj revizije javnog sektora zbog čega se revizori u svom radu suočavaju s izazovima i prisiljeni su rješavati po post festum načelu nakon što kroz razne mehanizme dođe do pokušaja urušavanja njihove neovisnosti i integriteta – upozoravaju revizijske institucije.

U Vrankićevom dopisu ne navodi se konkretno čijem pritisku su revizori izloženi, ali se iz sadržaja može zaključiti da iza svega stoje vlade na svim razinama.

Naime, revizori kao ključni problem ističu nastojanja izvršnih vlasti da na svaki mogući način pod kontrolu i pod svoje okrilje stave revizijske institucije. Kao primjer navode se Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH i nedavni „zakonski i podzakonski akti Vijeća ministara kojima se derogira Zakon o reviziji institucija BiH“.

Revizori ističu da su za njih „neprihvatljiva i nastojanja da se uspostave „posebne veze“ između ureda za reviziju i tužiteljstava i ili institucija za provedbu zakona“ i dodaju da su spremni na svaki vid suradnje koja ne zadire u njihove ovlasti i neovisnost.

U dopisu Parlamentu BiH naglašavaju da će se „suprotstaviti svakoj intenciji da nas se pretvori u inspekcijska ili istražna tijela koja djeluju po nalogu druge strane“.

– U BiH nije osigurana temeljna pretpostavka jer je BiH jedina zemlja u okruženju koja revizijske institucije nije uvrstila u ustav kako to međunarodni standardi propisuju – stoji u dopisu.

Kakav će odgovor dati parlamentarci i hoće li biti konkretan, ostaje da se vidi. Ako bude istovjetan zaključku i preporuci koji je dala Komisija Parlamenta BiH za financije i proračun, onda od pobune revizora protiv nastojanja da se ugrozi i uruši njihova neovisnost, neće biti ništa i sve će ostati po starom.

Komisija na čijem je čelu Predrag Kožul razmatrala je dopis i Zastupničkom domu uputila je prijedlog da donese dva zaključka. U prvom se kaže da su „institucije BiH dužne da pri izradi, usvajanju i primjeni zakonskih i podzakonskih akata osiguraju da propisi ne ugrožavaju funkcionalnu, organizacijsku i financijsku nezavisnost Ureda za reviziju“.

Drugi je prijedlog da „Vijeće ministara prioritetno i trajno riješi pitanje smještaja Ureda za reviziju“. Uzgred, u Vrankićevom dopisu nigdje se ne spominje problem smještaja, navodi Dnevni list.