Nezaposlenost u Bosni i Hercegovini jedan je od gorućih problema mlade populacije. Prema izvještaju Agencije za statistiku BiH, skoro 394 hiljade osoba je u potrazi za nekim zaposlenjem.

Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH. Zavod za zapošljavanje Tuzlanskog kantona u svojoj evidenciji ima 14 doktora nauka, 306 magistara nauka i 4.997 bachelora ili diplomiranih visokoobrazovanih osoba.

Emir Altumbabić magistar je Tjelesnog odgoja i sporta sa titulom Zlatnog studenta Univerziteta u Tuzli. Kao nezaposlena osoba, još uvijek nije ni evidentiran kod Zavoda za zapošljavanje TK iz revolta na situaciju koja se u ovome kantonu ponavlja godinama.

Po završetku studija zaposlio se u privatnom fitnes klubu, a uporedo dobio je i angažman spoljnjeg saradnika na Univerzitetu u Tuzli, ali bez zasnivanja radnog odnosa. Altumbabić je bio asistent u periodu 2012.-2016. godine.

– Nakon deset godina na Univerzitetu u Tuzli se napokon raspisao konkurs za asistente na skoro svim fakultetima, ali Zlatni studenti i drugi studenti koji su već birani kao spoljni saradnici, iako su im angažmani istekli, nemaju pravo aplikacije – izjavio je Altumbabić.

On trenutno ne razmišlja o zaposlenju u našoj zemlji, već budućnost za sebe i svoju porodicu vidi negdje u zemljama EU.

Do poslovnog angažmana pokušava doći i Arnela Salihbašić – Delić. Volontira već dvije godine u jednoj od pravosudnih institucija Tuzlanskog kantona, kako bi stekla neko iskustvo i kartu za mogućnost zaposlenja. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Aplicirala je za posao u javnom sektoru.

– Održan je test općeg znanja. Čim sam došla ispred vidjela sam dvije žene koje već rade tu i došle su samo formalno da te testove odrade – izjavila je Salibašić-Delić.

Čak i ako posjedujete bogato iskustvo s odličnim biografskim podacima to nije karta za sigurno zapošljavanje.

Edim Sarihodžić je magistar mendžmenta s iskustvom u struci dugim 26 godina. Radio je na poslovima izvršnog direktora banke, zamjenika generalnog direktora banke, savjetnika, samostalnog referenta.

– Kada sam tražio posao, najčešće nisam dobivao obrazloženja. Kada sam ih dobivao najčešči odgovor je “prekvalifikovan”. Sa biroa nikada nisam dobio nikakav poziv osim jednom kada su tražili radnika za arhivu i kada sam rekao da sam magistar samo su se zahvalili – izjavio je Sarihodžić.

Iz Zavoda za zapošljavanje Tuzlanskog kantona su kazali da oni najčešće posreduju za zapošljavanja u realnom sektoru.

– Poslodavci rijetko, skoro nikako ne potražuju osobe sa završenim poslijediplomskim studijem. Visokoobrazovane osobe diplomirane ili bachelori često su u postupku posredovanja. Inače, često posredujemo za magistre farmacije, ali oni po završetku studija svi stiču titulu magistra farmacije i nemaju drugo zvanje, tako da o njihovom zapošljavanju ne možemo govoriti kao o magistrima iz drugih oblasti – izjavila je Amela Makul stručna saradnica za informisanje u ZZZTK.

Ipak, nezaposlene osobe se moraju redovno javljati svakih 45 dana kako bi lično potvrdile svoj status i kako bi im bar bilo produženo zdravstveno osiguranje.

Izvor: Fokus

Period pandemije virusa korona uticao je na povećan broj pacijenata u Klinici za psihijatriju UKC RS, te je tako u prvih osam mjeseci ove godine na liječenje upućeno 2.411 pacijenata, što je za 387 pacijenata više u odnosu na cijelu prošlu godinu, te za čak 645 pacijenata više u odnosu na 2019. godinu.

Kako su u Klinici za psihijatriju UKC RS kazali za "Nezavisne novine", trenutno se na bolničkom liječenju u ovoj klinici nalazi 50 pacijenata, te da je pandemija uticala na povećan broj javljanja pacijenata u ovu kliniku tokom 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.

"U 2020. godini ta brojka iznosila 2.024 upućenih pacijenata, a 2019. godine je upućeno 1.766 pacijenata na bolničko liječenje", naveli su u Klinici za psihijatriju UKC RS, dodajući da se trend većeg broja pacijenata nastavio i ove godine.

"U prethodnom periodu, od početka godine do 20. avgusta, zabilježen je rast broja pacijenata na bolničkom liječenju, te je do danas na liječenje upućeno 2.411 pacijenata", rekli su u Klinici za psihijatriju UKC RS.

Ukazali su da je razlog za ovako povećan broj pacijenata upravo pandemija, koja ima znatne posljedice na mentalno zdravlje u smislu psihološkog stresa i pojave simptoma psihičkih poremećaja. Dodali su da je navedeni uticaj dodatno otežan mjerama socijalne izolacije, pretjerane tjeskobe ili pogoršanja simptoma osnovnog poremećaja.

Jadranka Stanković, specijalista psihijatrije i sistemski porodični psihoterapeut, za "Nezavisne novine" kazala je da je u periodu pandemije povećan broj slučajeva anksioznih poremećaja, koji su u vezi sa dugotrajnom izloženosti stresu.

"Veliki priliv informacija preko medija, ili od usta do usta, nažalost informacija koje često nisu povjerene, kod ljudi koji nisu medicinski obrazovani izaziva strah", rekla je Stankovićeva, dodajući da, kada je čovjek stalno izložen velikoj količini ovakvih informacija, dolazi do rasta anksioznosti.

Istakla je da stalno praćenje crne statistike kod ljudi izaziva nemir, nesanicu, te da što duže traje, crpi sve naše mehanizme odbrane i dovodi ljude u panične napade, kao i anksiozno-depresivnu simptomatologiju.

"Starim pacijentima su se bolesti pogoršale jer je dostupnost psihijatara bila smanjena, jer su ljekari bili angažovani u kovid sistem rada. Neki pacijenati, nažalost, u sklopu svoje bolesti jedva čekaju da prekinu sa uzimanjem terapija", navela je Stankovićeva, ističući da je potrebno više razgovarati o ovom problemu, te da se smanji negativni uticaj neprovjerenih informacija, kao i da psihijatrijske službe treba da budu što dostupnije.

Srđan Dušanić, profesor psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, za "Nezavisne novine" rekao je da je jedan od glavnih uzroka povećanog broja pacijenata želja za životom koja je povezana sa strahom od smrti, koji je virus korona povećao kod ljudi, i to ne samo da su u strahu za sopstveni život, već i za živote svojih najbližih.

"Sama bolest, kovid-19, puna je nepoznanica, a takođe smo zbog toga morali i da promijenimo naše ustaljene načine ponašanja", rekao je Dušanić, dodajući da i kada se pandemija malo smiri, primjetne su velike oscilacije u ponašanjima ljudi, te da će trebati određeno vrijeme da se pronađe balans.

Izvor: Nezavisne

Požar u Njegoševoj ulici jučer je oko 5.50 sati prijavljen Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo, nakon čega su ga pripadnici Vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo lokalizirali i ugasili.

Policijski službenici su, u prisustvu sudskog vještaka, izvršili uviđaj i u objektu pronašli tijelo.

Obdukcija će, prema naredbi tužioca Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, biti izvršena u Područnom odjeljenju Zavoda za sudsku medicinu RS u Bijeljini, piše Srpskainfo.

Nažalost, požari su posljednjih mjeseci postali učestali u BiH, gdje je zabilježeno nekoliko sa smrtnim ishodom.

U ovom slučaju još uvijek nije poznat uzrok požara.

Izvor: Radio Sarajevo

Iako se delta varijanta koronavirusa u Evropi proširila u velikoj mjeri i dominantan je u mnogim državama Evropske unije, u Bosni i Hercegovini od početka jula do danas nije registrovan nijedan slučaj vrlo zaraznog i opasnijeg oblika bolesti COVID-19, javlja Anadolu Agency (AA).

Prvi slučajevi delta varijante u BiH otkriveni su početkom jula, dva u opštini Ljubuški i jedan u Čitluku, a kako saznaje AA od tada zdravstvenim ustanovama u oba entiteta nije potvrđen nijedan novi slučaj.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine potvrdili su da im nisu prijavljeni novi rezultati sekvencioniranja nakon jula, te su napomenuli da su u ovom bh. entitetu od početka pandemije do 23. avgusta ove godine od COVID-19 oboljele 137.653 osobe, dok je od posljedica 5.570 preminulo.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS su takođe potvrdili da zasad nemaju potvrđenu delta varijantu u tom bh. entitetu, ali da se trenutno bilježi postepen porast broja novooboljelih i hospitalizovanih.

"Ukoliko se sve epidemiološke mjere ne budu poštovale i ukoliko se građani ne budu vakcinisali u planiranom obimu, za šta je obezbijeđena dovoljna količina vakcina, imaćemo i dalje porast zaraženih", izjavila je za AA Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo RS-a.

Upozorava da je porast broja oboljelih posljedica nedovoljnog poštivanja epidemioloških mjera, kontakta osoba sa izvorima zaraze, a to su oboljele osobe koje su se zarazile ili u inostranstvu ili na ovom području.

"Ovim putem, pozivamo sve građane da se što prije vakcinišu, kako bismo zaustavili ovaj trend porasta zaraženih", poručila je Rodić Vukmir.

U Bosni i Hercegovini je od početka pandemije zaraženo najmanje 211.689, dok je od posljedica COVID-19 preminulo 9.770 osoba, podaci su državnog Ministarstva civilnih poslova.

Evropska agencija za lijekove ( EMA) i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti ( ECDC) u izvještaju objavljenom krajem jula ocijenili su da će delta varijanta koronavirusa do kraja avgusta predstavljati 90 posto svih virusa SARS-CoV-2 koji cirkulišu u Evropskoj uniji.

Izvor: Radio Sarajevo