U mjestu Luke kod Zenice jučer je samoubistvo vješanjem počinio Samir I. iz Zenice. Informaciju o ovoj tragediji potvrdila je Aldina Alić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).
– U dvorištu kuće suicid vješanjem počinio je S. I. – kazala je Alić.
Još nije poznat motiv zbog kojeg je Zeničanin odlučio dići ruku na sebe.
Izvor: Tuzlanski
Bosna i Hercegovina je prošle godine prvi put u deceniji zabilježila pad bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Naime, prema najnovijim objavljenim podacima Eurostata, Agencije za statistiku EU, BDP BiH u prošloj godini je iznosio 17,38 milijardi evra, dok je godinu dana ranije bio 18,04 milijarde evra, što je za oko 660 miliona evra manje nego 2019. godine. Prethodne, 2018. godine BDP je porastao za skoro milijardu evra, dok je posljednji zabilježeni pad BDP-a BiH zabilježen 2012. u odnosu na 2011. godinu, kada je pad bio nešto manji - od oko sto miliona evra. Takođe, ako je vjerovati evropskoj statistici, BDP u protekloj deceniji u BiH porastao je za više od trećinu.
Prema ovim podacima, Srbija je jedina zemlja u regionu i tek nekoliko zemalja u Evropi koja je tokom pandemije zabilježila rast BDP-a. Naime, prošle godine, prema podacima EU, Srbija je proizvela robe i usluga u vrijednosti od 46,46 milijardi evra, dok je prethodne, 2019. godine BDP Srbije iznosio 45,97 milijardi evra. Iz ovih podataka vidi se da je BDP Srbije veći od BiH za čak 29 milijardi evra. Pritom, međutim, treba imati na umu i to da Srbija ima dvostruko više stanovništva od BiH, ako ne računamo samoproglašeno Kosovo. I kada se ovi podaci uzmu u obzir, opet je BDP Srbije značajno veći u odnosu na BiH.
Albanija je, prema podacima Eurostata, prošle godine imala BDP od 13 milijardi evra, ali ako se uzme BDP po glavi stanovnika, Albanija ima oko 4.500 evra, dok BiH ima oko 5.200 evra, što je i dalje značajno bolje.
Međutim, u odnosu na Hrvatsku, koja je prošle godine imala BDP od 49,28 milijardi evra, može se reći da ta zemlja stoji znatno bolje od bilo koje druge zemlje na zapadnom Balkanu. Njen BDP po glavi stanovnika iznosi 12.225 evra, što je oko dva i po puta više nego BiH, i dvostruko više od Srbije, koja ima BDP od 6.600 evra.
Ipak, pravi evropski šampion je njemačka ekonomija, koja je prošle godine zabilježila BDP od vrtoglavih 3.367 milijardi evra, što je za čak 187 puta više od BiH. Ili drugačije rečeno, njemačka ekonomija za jedan dan zaradi koliko cijela BiH za šest mjeseci. Ako se uzme cijeli region, ona je jača za više od 40 puta. Ta ekonomija je zbog pandemije izgubila oko 100 milijardi evra, ili koliko sve zapadnobalkanske ekonomije vrijede.
Ako se uzme BDP EU sa 27 zemalja članica, prošle godine je on iznosio 13.348 milijardi evra, ili oko 30.000 evra po glavi stanovnika. Njemački udio u ekonomiji EU iznosi oko 24 odsto, što je čini daleko najjačom ekonomijom evropskog bloka.
Ipak, ako je suditi prema podacima Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda, BiH može očekivati lagani oporavak ekonomije i vraćanje na staro ukoliko ne bude bilo novih problema zbog korone.
Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH, za "Nezavisne" je rekao da je upravo korona najveći faktor neizvjesnosti kada se radi o mogućnosti oporavka i rasta bh. BDP-a.
Naglasio je da je MMF očekivao porast od tri odsto u odnosu na prošlu godinu, ali da će se precizni podaci moći saznati tek na jesen, za kada planiraju izdavanje nove procjene.
"Zbog kovid situacije postoji rizik da se stanje može pogoršati, posebno što će tokom hladnijeg perioda ljudi više boraviti u zatvorenom", rekao je on.
Inače, ako se gleda prema entitetima, prema podacima Zavoda za statistiku RS, RS je prošle godine imala oko 6.000 evra po glavi stanovnika, što iznosi oko 35 odsto ukupnog BDP-a. Ako se uzme u obzir populacija može se reći da RS i FBiH imaju podjednaku ekonomsku moć.
Izvor: Nezavisne
Usprkos najavama mlinara i pekara da će cijene brašna i pekarskih proizvoda ostati stabilne, brašno u BiH je poskupjelo za čak 12 posto, javlja BHRT.
U pojedinim lokalnim zajednicama već je poskupio i hljeb, kao i ostali pekarski proizvodi, a u ostalim krajevima zemlje poskupljenja se očekuju za desetak dana.
Val poskupljenja u Bosni i Hercegovini dostiže vrhunac.
Zbog visoke cijene pšenice na burzama, za 12 posto skočila je i cijena brašna, što je najava za ostala poskupljenja.
Glavni razlog poskupljenja je suša i podbačaj roda kukuruza.
Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo, jer je ionako skroman kućni proračun već maksimalno rastegnut.
Izvor: BHRT
Učenici bošnjačke nacionalnosti koji pohađaju Osnovnu školu "Sveti Sava", područna škole Liplje, još nisu sjeli u školske klupe.
Problem je nastao kada su jučer roditelji uočili da je u matičnim školskim knjigama upisan "jezik bošnjačkog naroda", umjesto Bosanski jezik i književnost.
- U ponedjeljak smo zakazali sastanak u Ministarstvu prosvjete i kulture RS-a, pa ćemo vidjeti šta će biti. Djeca do ponedjeljka u školu neće sigurno - izjavio je u razgovoru za Fenu jedan od roditelja Muhamed Sinanović.
Ukoliko ne dođe do dogovora sa nadležnima u RS-u, roditelji učenika područne škole Liplje će podnijeti nove krivične prijave protiv odgovornih, ali su saglasni i oko mogućnosti upisa djece u najbližu osnovnu školu u Federaciji BiH.
- Više je opcija, ali nećemo ništa dok se ne održi taj sastanak u Banjoj Luci - ističe Sinanović.
U bh. entitetu Republika Srpska je potvrđen delta soj virusa korona.
Direktor Instituta za zaštitu zdravlja RS Branislav Zeljković je kazao da je brzi rast broja oboljelih u RS-u razlog pojave ovog soja koji se brzo širi, posebno među mladom populacijom.
- Sa prisutvom delta soja, moramo razmišljati o mjerama i njihovoj modifikaciji. Moramo apelovati na građane i poštovanje mjera, posebno nošenje zaštitne maske. Delta soj ima veliku moć širenja – kazao je Zeljković.
Osoba zaražena delta sojem može da zarazi od 20 do 30 osoba, dok su raniji sojevi zaražavali od dvije do tri osobe. Međutim, simptomi su gotovo isit kao kod na primjer alfa soja.
Iz ovog Instituta su istakli da su od 20. do 27. avgusta testirali 25 uzoraka, te da je korištena savremena oprema donacija Svjestske zdravstvene organizacije. Svi uzorci su bili delta soj.
Uzorci su bili iz Banje Luke i okolnih domova zdravlja i bolnica.
- Možemo očekivati i prisustvo u mnogim drugim mjestima. Predviđanja su bila da će do kraja avgusta delta soj biti dominantan – istakli su iz ovog instituta.
Ogroman broj hospitalizovanih u RS-u, preko 90 posto su nevakcinisani, tvrde nadležni.
Izvor: Faktor
Vremenske neprilike, kao što su dugotrajna suša i rani mrazevi, koje su zadesile BiH ove godine negativno su uticale na proizvodnju krompira, istakli su poljoprivredni proizvođači navodeći da će cijena ovog povrća i dalje rasti, a da ga na nekim pijacama skoro i nema.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da je situacija u BiH u odnosu na lošu situaciju u regionu još gora, te da krompira na pijacama u Srpskoj gotovo nema.
"Postoji više razloga zašto je to tako, a prvi je taj što prošle godine krompir nije prodat, propao je i završio na deponiji te proizvođači nisu imali šta zasaditi, pa su zasadili manje ove godine", rekao je Mastalo za "Nezavisne".
Dodao je da su poljoprivrednici ostali dužni poljoprivrednim apotekarima te su sadili svoje sjeme, koje nije odgovarajuće, što je uticalo na prinos.
"Takođe, razlog loše situacije je suša koja je smanjila rod za oko 30 odsto. Dalje, ove godine je daleko veća potražnja za krompirom, a većina je prodata ljetos za niže veleprodajne cijene, koje su tada iznosile 0,30 do 0,35 KM po kilogramu", kazao je Mastalo.
Kako je naveo, sve je to uticalo da na tržištu bude manje krompira, manji je prinos, a veća potražnja dovodi do toga da cijene rastu.
"Takvo je stanje i u Srbiji i Hrvatskoj, zbog toga krompir ne možemo ni uvesti jer je i kod njih ista situacija kao i kod nas", rekao je Mastalo.
Naveo je da se trenutno veleprodajna cijena kreće oko 0,60 KM, a u maloprodaji 0,70 ili čak do 0,80 KM, te je istakao da je sigurno da će cijena krompira još ići naviše.
Kada je riječ o situaciji u FBiH, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja poljoprivrednika FBiH, ona je ista kao i u Srpskoj, te je istakao da je suša negdje napravila pravu katastrofu.
"Kad je riječ o proizvodnji krompira, to je uvijek isto. Borimo se da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvedu prelevmani. Kod nas su jako mali podsticaji i zbog toga naši proizvodi propadaju", rekao je Bićo za "Nezavisne".
Dodao je da je pandemija virusa korona prošle godine uticala na to da se proizvodnja poveća te da nastane hiperprodukcija, zbog čega je dosta krompira propalo.
"Problem je što je uvozna roba jeftinija od naše, lako će naš krompir poskupjeti, ali to nije rješenje", kazao je Bićo.
S druge strane, uzgajivači ranog krompira kažu da nisu imali problema sa sušom, ali da im je dio uroda propao zbog kasnih mrazeva.
"Mi navodnjavamo, te do 1. jula mi sav krompir pokopamo i prodamo", rekao je za "Nezavisne novine" Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje" iz Ljubuškog i brenda "Ljubuški rani".
Dodao je da je kasni mraz uticao na to da proizvodnja krompira zakasni te ju je umanjio.
"Vađenje krompira je trebalo da počne 1. maja, ali zbog mraza smo počeli tek mjesec dana kasnije. Cijene su ove godine lošije u odnosu na lani jer mi prošle godine nismo mogli ništa prodati, a ove godine je bolja situacija", kazao je Vukojević.
Istakao je da je kilogram krompira na pijaci u Ljubuškom sada oko 0,80 KM.
"U šestom mjesecu i početkom sedmog je cijena bila loša i kretala se od 0,30 do 0,40 KM po kilogramu jer su se tada sastali viškovi starog krompira koji se nije prodao godinu ranije sa novim krompirom", naveo je Vukojević.
Dodao je da cijene svega rastu te da je nejasno kako građani BiH opstaju, a posebno seljaci koji od dizanja cijena robe skoro nemaju ništa zarade.
Izvor: Nezavisne
Zbog visoke cijene pšenice na berzama, cijene brašna u BiH su porasle za 12 odsto, a može se očekivati da se taj trend rasta nastavi i u narednom periodu, što će se odmah odraziti na poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda, saglasni su bh. mlinari.
Naime, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je da je cijena pšenice u odnosu na prošlu godinu viša za 100 evra po toni te da je došlo do poskupljenja brašna za oko 12 odsto.
"Očekujemo u narednom periodu i značajan rast cijena brašna, ali i pekarskih proizvoda", kazao je Kos.
Dodao je da pšenica sada košta oko 250 evra, ali da prognoze kažu da se na zimu očekuje i do 300 evra, dok je, kako kaže, prošle godine to bilo oko 150 evra po toni.
"Budući da ove godine očekujemo i jako slabe prinose kukuruza, sve će to dovesti do viših cijena pšenice koje će se odmah odraziti na poskupljenje brašna, što mora dovesti do viših cijena pekarskih proizvoda", zaključio je Kos.
Da je došlo do poskupljenja brašna kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, koji ističe da je u proteklom periodu cijena brašna porasla za 10 do 12 odsto.
"Čim je počela da se koristi ovogodišnja pšenica, odmah je došlo do poskupljenja brašna, tako da se može očekivati da u narednom periodu rastu cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda", kazao je Pelemiš.
Kako je rekao, mlinari su opet najavili dodatni rast cijena brašna, do kojeg će sigurno doći u neko skorije vrijeme upravo zbog visoke cijene pšenice.
Ističe da u Semberiji još nije bilo korekcija cijena pekarskih proizvoda, ali kako je rekao možemo očekivati da one porastu.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", kazao je da oni još koriste stare zalihe pšenice.
"Očekujemo da u narednim danima stigne neka nova, viša cijena brašna, jer rast cijene pšenice na svjetskom tržištu je ogroman, ali je evidentno da cijene pekarskih proizvoda cijele godine pomalo rastu, tako da se može očekivati da se taj rast od pet do šest odsto godišnje nastavi", kazao je Trivić.
Dodao je da ako se rast cijena brašna zaustavi na sadašnjem poskupljenju - neće doći do viših cijena pekarskih proizvoda.
Dragan Vučić, izvršni direktor za prodaju i izvoz u preduzeću "Klas" Sarajevo, kazao je za "Nezavisne novine" da kod njih još nije bilo promjena cijene proizvoda.
"Iako pšenica iz dana u dan poskupljuje, mi još nismo podizali cijenu brašna, međutim sigurno je da ćemo vrlo brzo biti primorani da to uradimo", kaže Vučić.
Ističe da niko nije očekivao ovakav trend rasta cijene pšenice jer, kako kaže, prinosi su bili jako dobri u cijelom regionu.
"Kad dođe do poskupljenja brašna, mora doći do viših cijena pekarskih proizvoda", ističe Vučić.
Da je evidentno da je došlo do poskupljenja brašna za više od 10 odsto smatra Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
"Pšenica jeste poskupjela u otkupu, rod 2021. godine, ali to ne bi trebalo da bude razlog za velika poskupljenja", kazao je Bićo.
Izvor: Nezavisne
U centru Tuzle, tačnije u neposrednoj blizini Tržnog centra Robot, noćas je došlo do zapaljenja dva automobila, a policija trenutno utvrđuje uzrok izbijanja vatre.
Kako je za Kliks izjavila portparolka Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Amra Kapdižić, noćas oko 3.45 radnik koji radi na obezbjeđenju jednog od objekata u neposrednoj blizini uputio je dojavu o izbijanju požara na dva automobila.
– U jutarnjim satima je obavljen uviđaj na mjestu događaja, a o svemu je obavješten i dežurni kantonalni tužilac. Uzrok izbijanja vatre na vozilima još uvijek nije poznat – navela je Kapidžić.
Na automobilima je pričinjena znatna materijalna šteta, a kako se nezvanično saznaje trenutno se obavlja ispitivanje svjedoka kako bi se u potpunosti rasvijetlio slučaj.
Nakon slijetanja kampioina s ceste vozač je poginuo na regionalnom putu Višća Gornja kod Živinica, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a TK za portal Radiosarajevo.ba.
Saobraćajna nesreća se dogodila sinoć oko 21 sat. Prema nezvaničnim informacijama, vozač je imao srčani udar nakon čega je sletio s kolovoza na zemljanu površinu.
Dom zdravlja Živinice je došao na mjesto događaja, ali nažalost samo je mogao potvrditi smrt vozača.
Istraga oko ovog slučaja je još uvijek u toku.
Suša koja je pogodila BiH ove godine negativno je uticala na uzgoj suncokreta, zbog čega se očekuje da će doprinosi ove godine biti za oko 50 odsto manji u odnosu na lani, a manji urod će najvjerovatnije uticati i na novo povećanje cijena suncokretovog ulja.
Kako su za “Nezavisne” rekli poljoprivredni proizvođači, iako je otkupna cijena suncokreta još nepoznata, male površine su zasijane ovog uljaricom, a i ono što je zasijano, dobrim dijelom je uništila suša, zbog čega je izvjesno da će cijene jestivog suncokretovog ulja i dalje rasti.
Cijene suncokreta su u porastu i u regionu, te tako, prema pisanjima “Novosti”, u Srbiji tona suncokreta sada iznosi oko 470 evra, zbog čega se očekuje i rast cijene ulja, a s obzirom na to da BiH dio suncokreta uvozi i iz Srbije, rast cijena u ovoj susjednoj zemlji će se vjerovatno odraziti i na situaciju u BiH.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS su za “Nezavisne novine” rekli da je prošle godine u Srpskoj 895 hektara bilo pod suncokretom, dok je procjena za ovu godinu mnogo manja.
“Ove godine se procjenjuje da će pod suncokretom biti 658 hektara”, naveli su u nadležnom ministarstvu.
Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kazao je da u Semberiji poljoprivrednici uzgajaju suncokret uglavnom za sjemensku kuću iz Vojvodine, te da i to što je zasađeno nije dobrog roda.
“Suša je prepolovila i suncokret, mada ako bude nešto viša otkupna cijena, oko 20 odsto, ljudi će moći da pokriju sjetvu”, rekao je Bakajlić za “Nezavisne”.
Dodao je da se ne očekuju veći prinosi suncokreta ove godine, te da otkupna cijena još nije određena.
“Situacija prošle godine je bila dosta bolja, jer je bio bolji prinos, ali su zato ove godine suša i visoke temperature upropastile sve prinose i kulture koje su ljudi zasijali na otvorenom”, kazao je Bakajlić.
Istakao je da je cijena ulja već sada povećana za skoro 200 odsto, ali da će vjerovatno i dalje rasti.
Kada je riječ o uzgoju suncokreta u FBiH, situacija je slična kao i u Srpskoj, te tako Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kaže da je prinos suncokreta u FBiH ove godine smanjen.
“Suncokret je ostao nizak, nije izrastao dovoljno zbog suše, te nije bilo blagovremenog dotoka kiše. Zbog toga je prinos umanjen i do 50 odsto u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je Hasanović.
Dodao je da je primjetno da ove godine u odnosu na lani nije ni puno hektara zasijano ovom uljaricom.
“Mnogo je više zasijano soje ove godine, jer je cijena soje bolja u odnosu na suncokret”, rekao je Hasanović.
Istakao je da suncokret još nije za žetvu, zbog čega otkupne cijene nisu utvrđene.
“Sigurno je da će ovo dovesti do rasta cijena suncokretovog ulja, jer čim nema velike proizvodnje, a potražnja je i dalje prisutna, sigurno je da će cijene ulja dodatno rasti”, kazao je Hasanović.
On je dodao da je cijena suncokretovog ulja u BiH trenutno oko tri KM po litru.
Izvor: Nezavisne
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
