Tri argumenta zašto Dodik ne smije na referendum o Sudu i Tužilaštvu ^Istaknuto

Međutim, ovaj put u nešto izmijenjenoj formi. Dodik koji do jučer nije mario za mišljenje opozicije po bilo kojem pitanju, sada odjednom uviđa potrebu da se opozicija u Narodnoj skupštini RS izjasni o njegovom prijedlogu, pa u tome smislu najavljuje i potpisivanje peticije.

Sredinom prošlog mjeseca, Dodik je najavio suspenziju referenduma o Sudu i Tužilaštvu a o tome smo razgovarali sa Aleksandrom Savanovićem profesorom na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Savanović je tada analizirajući suspendovanje referenduma o Sudu i Tužilaštvu, kazao da je cijeli slučaj od početka avantura koja je bila osuđena na propast, te avantura kojom je nanesena ogromna šteta po interese Republike Srpske.

Razumije se da okolnosti u vezi s tim nisu osobito izmijenjene, pa ipak Dodik ponovo ulazi u istu avanturu, i ovo je prilika da podsjetimo na argumentaciju koja neumoljivo obara neke od osnovnih postavki sa koji polazi Dodik kada ponovo najavljuje referendum o Sudu i Tužilaštvu, i obzirom na to da su izgledi za održavanje referenduma još manji. Postoje, dakle tri čvrsta argumenta koje ćemo navesti, a koje je tada u razgovoru za naš portal naveo i profesor Savanović.

Naime, potpuno je neodrživa tvrdnja Milorada Dodika da RS može ukinuti Sud i Tužilaštvo BiH, a takav pokušaj Savanović naziva političkopravnim diletantizmom.

"Prva grupa argumenata predlagača odnosila se na tvrdnju da RS ima ustavno pravo da organizuje referendum. To je zapravo tačno, jer prema Ustavu RS, RS može da organizuje referendum o bilo čemu, iz prostog razloga što je to neobavezujući referendum – Narodna skupština ne mora da donese odluku kompatibilnu rezultatu referenduma, a ne mora uopšte ni da se očituje. Ono što ovdje nije bilo razumljeno je da su pravo na održavanje referenduma i pravo da se donese odluka po tom referendumu dvije potpuno različite stvari. RS ima pravo da organizuje referendum ali nema ingerenciju da unilaterano ukine sud i sužilaštvo BH, jer ti organi naprosto nisu u njenoj nadležnosti, niti ih je NSRS uspostavila. Elementarni je političkopravni diletantizam ne razumjeti tu razliku", pojasnio je Savanović.

Također jedna od osnovih Dodikovih teza protiv postojanosti Suda i Tužilaštva koji su navodno formirani tek voljom međunarodne zajednice pada u vodu, a Savanović obrazlaže i zašto, tvrdeći da po takvoj logici, ne bi važio nijedan ugovor, pa čak ni onaj za koju su glasali poslanici SNSD-a.

"Druga argumentativna strategija odnosila se na tvrdnju da su ova tijela nametnuta prinudom i pritiskom međunarodne zajednice. To je takođe, po mom mišljenju tačno, ali takođe predstavlja elementarno nerazumijevanje funkcije i smisla pravnog poretka i ideje vladavine prava. Naime, tom logikom, niti jedan ugovor ne bi važio, jer je svaki donesen u uslovima pregovora, lobiranja, pritisaka i neke, manje ili veće, neravnoteže ugovornih strana. Kada date pristanak na jedan ugovor, vi ne možete unilateralno suspendovati taj ugovor, tvrdeći da ste bili prinuđeni. Osim toga, ovo je bestidna argumentacija po sebi, jer su upravo predstavnici SNSD-a glasali tada u Parlamentarnoj skupštini BH za uspostavljanje tih tijela, a sada se prave ludi i tvrde »mi smo to morali jer bi nas smijenili", tvrdi Savanović.

Na kraju, Dodik osobito ističe da je institucija Suda i Tužilaštva kao takva antisrpska i da je kao takvu treba i ukinuti, premda organizatori referenduma ne razumiju elementarnu razliku između jedne institucije, tj zakona kojim se ona uspostavlja i prakse institucije.

"Treća argumentacija bila je vezana za tvrdnju da sud i tužilaštvo BH ne rade svoj posao korektno. To je po mom mišljenju sasvim tačno, i zaista su podaci, koje je tada iznio Predsjednik Republike, bili prima facie upozorenje. Posebno drastična razlika u broj presuđenih godina protiv Srba u odnosu na Bošnjake, koja očito stvara iskrivljenu sliku o ratu u BH. Ipak, ono što je šokantno u tome je da Predsjednik, a prije svega njegov pravni tim, izgleda da ne razumije razliku između suda kao institucije i prakse tog suda. Zakon o sudu i tužilaštvu je sasvim korektan, to je apstraktan zakon u kantovskom smislu, i on ni na koji način ne favorizuje Bošnjake u odnosu na Srbe. Ali praksa suda je zaista problematična i to je nešto protiv čega je RS trebala, a treba i dalje, da se bori. Frapantna činjenica da organizatori referenduma ne razumiju elementarnu razliku između jedne institucije, tj zakona kojim se ona uspostavlja, i prakse te institucije, je izvanredan primjer diletantizma političkih elita u RS. Koji izrazito zabrinjava, jer, naravno, nije ograničen na ovaj slučaj", pojasnio je Savanović.

Zbog svega toga, on smatra da za ovakve promašaje se mora snositi politička odgovornost. Međutim, kao što vidimo, Dodik nastavlja kontinuitet tih promašaja, i sudeći po svemu nanosi dodatnu štetu RS-u.

(Vijesti.ba)