Obilježavanje Međunarodnog dana fizičke aktivnosti u doba pandemije Covid-19 predstavlja idealnu priliku da se ljudi podsjete koliko je fizička aktivnost važna i koliko može doprinijeti zdravijem načinu života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2003. godine pokrenula incijativu promovisanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu (Move for health day). Taj datum je određen za Međunarodni dan fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost odnosi se, ne samo na sport i naporno vježbanje, već i na bilo koju vrstu aktivnosti koja uključuje mobilnost, kao što su rekreacija, biciklizam, hodanje i ples.

– Ljudi mogu imati koristi čak i od umjerenih nivoa fizičke aktivnosti koji su dostižni za većinu populacije u skladu sa ličnim sklonostima i životnim okolnostima. Za početak je dovoljno neke ustaljene navike zamijeniti zdravijim, kao što su odlazak na posao bicikom ili pješice, umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta i slično – ističe Berina Jašarević iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Fizička neaktivnost je četvrti vodeći faktor rizika za ranu smrt, odgovorna za 3,2 do 5 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Neadekvatna fizička aktivnost jedan je od četiri glavna faktora rizika odgovorna za alarmantan porast većine nezaraznih bolesti poput bolesti srca, karcinoma i dijabetesa koje su danas odgovorne za više od 60 posto smrtnih slučajeva širom svijeta. Veliki udio ove smrti je preuranjen i javlja se tokom najproduktivnijeg životnog perioda.

Globalno se procjenjuje da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 27 posto dijabetesa, 30 posto ishemijske bolesti srca i 21 do 25 posto raka dojke i debelog crijeva. Fizička aktivnost je takođe osnovna u postizanju energetske ravnoteže i kontrole težine.

Nedavne procjene pokazuju da približno trećina (31 posto) svjetske populacije ne poduzima preporučenu količinu fizičke aktivnosti.

– Zašto je neophodno biti fizički aktivniji? Aktivnost pomaže pri smanjenju tjelesne težine, snižava krvni pritisak i poboljšava nivoe triglicerida i holesterola, poboljšava inzulinsku senzitivnost koja doprinosi smanjenju rizika od dijabetesa, poboljšava raspoloženje otpuštajući endorfine – navodi Jašarević.

Fizička aktivnost ima slično dejstvo kao i antidepresivi u liječenju depresije, smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i karcinoma, ojačava imuni sistem i sprječava nastanak infekcija, poboljšava funkciju mozga, te doprinosi smanjenju stresa.

Smjernice za tjelesnu aktivnost djece i adolescenata preporučuju sat vremena umjerene do snažne aktivnosti. Preporučuje se postepeno podizanje intenziteta vježbi od umjerenog ka snažnijem. Vježbe visokog intenziteta kao i one koje podstiču jačanje muskulature bi se trebale provoditi najmanje tri puta sedmično.

Odrasle osobe bi se trebale baviti umjerenom fizičkom aktivnošću barem 150-300 minuta sedmično (oko pola sata dnevno), a vježbama visokog intenziteta 75-150 minuta sedmično (oko 15 minuta dnevno).

Odrasli sa lošom pokretljivošću i stariji od 65 godina trebaju obavljati aktivnosti najmanje tri puta sedmično kako bi poboljšali ravnotežu i spriječili padove. Ako odrasli ove dobne skupine ne mogu raditi preporučene količine aktivnosti zbog zdravstvenih stanja trebali bi biti fizički aktivni onoliko koliko to njihove sposobnosti i uslovi dozvoljavaju, kažu iz INZ-a.

Fizička aktivnost doprinosi zdravlju stanovništva smanjenjem prerane smrti, nepotrebnih bolesti i invaliditeta, kontrolom troškova zdravstvene zaštite i održavanjem visokog kvaliteta života od djetinjstva do starosti.

Povećanje tjelesne aktivnosti društveni je, a ne samo pojedinačni problem i zahtjeva populacijski, multisektorski, multidisciplinarni i kulturološki pristup koji uzima u obzir obrazovanje, sport, zdravstvo, urbano planiranje, kulturu, transport, rekreaciju kao i druge faktore životne sredine, prenosi Radio Brčko.

Međutim, važno je krenuti, malim koracima, već danas, za vaše zdravlje, u skladu sa Hipokratovom izrekom – Hodanje je čovjekov najbolji lijek, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Berlinski stručnjak za viruse Christian Drosten rekao je da ovo ljeto u Njemačkoj može ispasti jako dobro, s nastavkom cijepljenja i olakšavanjem restriktivnih mjera.

"Mislim da ćemo vidjeti učinke koji se mogu pripisati cijepljenju prvi put u junu", rekao je televiziji ZDF u nedjelju navečer Christian Drosten, direktor virologije u berlinskoj sveučilišnoj bolnici Charite, piše Hina.

Kad je upitan o odmorima, otvaranju terasa restorana i roštiljanju s prijateljima, objasnio je da sada mnoge stvari mogu biti dopuštene na vanjskim prostorima.

Drosten je upozorio da se ne bi prerano trebalo pasti pod osjećaj "potpune euforije".

Naglasio je da će za jesen kolektivni imunitet poboljšati situaciju, i upozorio je da "bolest neće nestati na jesen."

Necijepljeni ljudi će se i dalje zaražavati i razbolijevati, ali više neće biti nekontroliranog širenja virusa, dodao je.

Čini se da se smiruje novi val zaraza koronavirusom koji brine njemačke vlasti od novembra, s obzirom na sedmodnevnu stopu incidencije koja je dvije sedmice u opadanju.

Prema podacima Instituta Robert Koch (RKI) za kontrolu bolesti, broj novozaraženih na 100.000 stanovnika u sedam dana bio je 118.6 u nedjelju navečer u cijeloj zemlji, što je smanjenje sa 146.5 prethodne sedmice.

Izvor: Radio Sarajevo

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno. Tokom dana, nestabilno vrijeme sa kišom, a ponegdje uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine, južnog i jugozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura iznosiće od 8 do 13, na jugu do 15, a najviša dnevna od 14 do 20, na jugu do 24 stepena.

U četvrtak će biti pretežno oblačno vrijeme povremeno sa kišom. Tokom dana, lokalno uz kišu mogući su i pljuskovi sa grmljavinom. Jutarnja temperatura zraka između 7 i 13, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20, na jugu do 23 stepena.

Pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima očekuje se i u petak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20, na jugu do 22 stepena.

U subotu će biti umjereno do pretežno oblačno. Tokom dana, ponegdje u istočnim područjima i sa kišom. Jutarnja temperatura zraka većinom između 5 i 11, a najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 19, na jugu do 22 stepena.

NESTABILNO DO 25. MAJA

Od 12. do 25. maja, temperature će biti u granicama prosječnih, jutarnje u Bosni od pet do 10, u Hercegovini do 15 stepeni, očekivane dnevne temperature u Bosni između 18 i 23, u Hercegovini do 26 stepeni Celzijusovih.

Izvor: Fokus

Izraelska vojska objavila je kako je pokrenula kopnenu vojnu ofranzivu prema palestinskim teritorijama u pojasu Gaze. Kako prenose svjetske agencije izraelske trupe ulaze u Gazu.