Odbrojavamo trenutke do kraja 2020. godine. Pandemija koronavirusa, kulminacija migrantske krize, požari, zemljotresi, brojne afere te mnogi drugi događaji koji su je obilježili značajno su utjecali na mentalno zdravlje svih nas. Federalna TV pitala je građane da daju svoj osvrt na ovu izuzetno tešku godinu, ali i struku da nam kaže kakve posljedice ćemo osjećati i na koji način se možemo boriti.

Građani Tuzlanskog kantona u 2021. godinu ulaze u nadi da će dešavanja iz 2020. ostati iza nas. Neki od njih su u ovoj godini izgubili svoje najmilije, mnogi su ostali bez posla ili čak krova nad glavom. Oni koji su, na sreću prošli bez gubitaka, kažu da su svejedno živjeli u strahu:

“Stalno smo strahovali, pogotovo mi koji smo rizičniji, izgubili smo neke prijatelje, neke rođake tako da nemam šta drugo da kažem osim da je grozno bilo.

“Nije bilo nikako jednostavno. I korona, pa ovaj jučer zemljotres, saosjećam sa svima koji su pogođeni.”

“Loše, stvarno loše. Ova godina je stvarno bila katastrofa u svakom pogledu”.

“Dao Bog da se ne ponovi”.

Upravo ovakva godina, prema riječima stručnjaka, kod pojedinaca može izazvati strah, tjeskobu, nesanicu i brojne druge psihosomatske tegobe. Međutim, bitno je svoje emocije dijeliti s drugima i na taj način pronaći način kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje.

„Dobar način je između ostalog da se osvrnemo na neka ranija slična iskustva iz kojih smo nešto naučili i da to generaliziramo. Da imamo u vidu da smo prolazili u životu kroz brojne krize i da smo u pravilu iz njih izlazili jači, odnosno nastavljali dalje“, kaže doc. dr. Gabriel Pinkas, pedagog – psiholog.

Na psihičko zdravlje građana veliki utjecaj imaju i oni mediji koji svojim objavama doprinose širenju panike. Takve objave su prvenstveno prepoznatljive po senzacionalističkim naslovima, a kako struka objašnjava, mnogo je načina preko kojih bilo koji građanin može saznati vjerodostojnost informacije i kredibilitet autora.

„Možemo provjeriti da li ima izvora informacija u tom tekstu ili se samo navode neki anonimni izvori, izvori bliski mediju što vrlo često ukazuje na lažnu informaciju. Na to također može ukazivati i loš stil pisanja, veliki broj gramatičkih grešaka, lažne fotografije, što možemo provjeriti na nekim od alata za provjeru lažnih fotografija“, objašnjava Amela Delić, doktorica komunikoloških nauka.

Struka kaže da su upravo ovakva teška vremena ispit profesionalnosti za novinare, ali i pokazatelj koliko nam je kao društvu potrebna medijska pismenost jer osim ionako teške stvarnosti, moramo se znati odbraniti i od lažnih informacija koje ostavljaju posljedice na naše zdravlje.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno vrijeme. U nizinama će padati kiša ili susnježica, a u višim područjima snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Temperatura zraka većinom između 2 i 8°C, a na jugu zemlje do 11°C.

Prvog dana Nove 2021. godine, odnosno u petak, 1. januara, u Bosni i Hercegovini se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2°C, a na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 12°C.

Ni u subotu, 2. januara ne očekuju se ozbiljnije promjene, u Bosni i Hercegovini se prognozira pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje na području Hercegovine, zapada i jugozapada Bosne. Vjetar umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Povremeno jaki udari juga su mogući na području Hercegovine, centralnim, zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 3°C, a na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 14°C, saopćeno je iz FHMZBiH.

Noćas od jedan sat zabilježena su još najmanje četiri zemljotresa. Najjači je bio u 4.36 sati magnitude 3,8 stepeni po Richteru, zatim u 5.30 bilo je 3,1 stepeni po Richteru te u 6.25 sati također 3,1 stepeni po Richteru.

Za razliku od jučer ujutro, ovo su nešto slabiji potresi. Podsjetimo jučer ujutro Hrvatsku je zatresao potres 4,8 stepeni po Richteru. Slična situacija očekuje se i u narednim danima pa i sedmicama, upozoravaju seizmolozi.

Jučer u popodnevnim satima objavljeno je kako se u zadnjih 58 sati u centralnoj Hrvatskoj osjetilo 66 potresa. Dio stanovnika zemljotresom pogođenog područja i drugu je noć provelo vani, piše Index.
- Povremeno smo palili aute, sa mnom su sin unuk i jedna komšinica koja je sama pa je s nama. Ostali smo i čekamo kontejnere. Kuća je srušena. Nadamo se pomoći dobrih ljudi. Jedan je skinuo vlastitu bundu i dao mom unuku, čovjek je bio iz Samobora, svi su priskočili... - rekla je gotovo u suzama jedna gospođa za HRT jutros.

Turski naučnici su izumili novi sistem dijagnosticiranja infekcije COVID-19 koji može zamijeniti dosadašnje široko upotrebljive PCR testove.
Sistem nazvan Diagnovir daje 99 posto pouzdane rezultate za samo 10 sekundi, bez ikakve potrebe za uzimanjem neugodnog brisa iz nosa, kao u slučaju PCR testiranja. Pri tome turski sistem daje tačne rezultate čak i u prvim fazama zaraze, piše Daily Sabah.
Ovaj uređaj, zasnovan na nanotehnologiji, razvili su naučnici na Univerzitetskom nacionalnom centru za istraživanje nanotehnologije (UNAM) i sada su krenuli u njegovu masovnu proizvodnju. Ovi naučnici dosad su radili i na drugim projektima kako bi pružili pomoć u borbi protiv pandemije.
"Koronavirus je čestica promjera 150 nanometara, a u UNAM-u imamo istraživače koji godinama rade na proučavanju nanočestica. To je upravo njihovo područje stručnosti. Nakon što su prvi slučajevi zaraze prijavljeni u Turskoj, oni su počeli raditi na projektu izrade jedinstvene tehnologije", rekao je profesor Abdullah Atalar, predsjednik Univerziteta Bilkent.
Uređaj Diagnovir na osnovu brisa usta daje brze rezultate za pozitivne slučajeve, ali istraživači kažu da je potrebno malo više vremena kako bi potvrdio negativne rezultate.
"PCR testovi mogu dati tačne rezultate od dva do tri dana nakon početka bolesti. Naš sistem smanjuje čekanje na sekunde i može dati rezultate u ranoj fazi bolest", rekao je profesor Bülend Ortaç, viši istraživač koji je radio na projektu.
On je dodao da će vjerovatno trebati još dva mjeseca za pokretanje masovne proizvodnje ovih sistema, a čiju upotrebu su odobrile zdravstvene vlasti u Turskoj.