Ptičija gripa (avijarna influenca) je u izvještaju Svjetske organizacije za zdravlje životinja (FAO), za 2020. je registrovana u 20 evropskih zemalja, među kojima su Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Slovenija, koje se nalaze u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine.

Zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. novembra, u susjednoj Hrvatskoj izdata je Naredba o mjerama za sprečavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske kojom su određene dužnosti o onemogućavanju kontakta "domaće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Na farmi tovnih purana u Hrvatskoj je utvrđena influenca ptica (podtipa H5N8), za koji dosad nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

Situacija u Evropi

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je globalno od januara 2003. godine do sredine novembra 2020. u 17 zemalja prijavljeno 862 slučaja u kojima su ljudi inficirani ptičijom gripom A (H5N1). Od navedenih slučajeva, smrtni ishod je imalo njih 455 (53 odsto). Iako se virus može i prenosi na ljude, kroz kontakt sa mrtvim pticama ili kontaminiranom sredinom, među ljudima je, ipak, rjedak, ali zato je vrlo fatalan i lako prenosiv na perad, te time prouzrokuje veliku materijalnu štetu, ističe se u saopćenju.

Naime, kod soja virusa H5N8, koji je u najvećem broju u 2020. godini potvrđen u evropskim zemljama, nije zabilježen prenos na čovjeka, a prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, mala je vjerovatnoća da do prenosa sa životinje na čovjeka dođe.

U Evropi trenutno su izolovani visoko patogeni sojevi virusa avijarne influence tip A, u najvećem broju slučajeva soj H5N8, a u manjem broj H5N5, kod domaće živine i divljih ptica. Žarišta su prijavljena u Sloveniji, Hrvatskoj, Francuskoj, Norveškoj, Belgiji, Švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Rusiji, Ukrajini i Ujedinjenom Kraljevstvu. U svijetu, potvrđena su žarišta u Tajvanu, Japanu, Kini, Kazakhstanu, Nigeriji, Južnoafričkoj republici, Južnoj Koreju, Avganistanu i Vijetnamu.

To potvrđuje i vladina Agencija za javno zdravlje iz Velike Britanije (Public Health England), čiji zvaničnici su istakli da će prije Božića biti ubijeno preko 10.000 purana zbog ptičije gripe, a početkom 12. mjeseca su registrovali još 26 novih slučajeva i lokacija na svom području. U Poljskoj eutanazirano više od 900.000 nosilica.

Kao neophodne mjere, u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je veoma važno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako i preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom. Potrebno je pooštriti kontrolu ulaza osoba u objekte sa peradi, uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

- Neophodno je zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su golubovi, vrapci i druge jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljim plovnim pticama. Spriječavati kontakt domaće peradi sa drugim domaćim i divljim životinjama. U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad koji je bilo u kontaktu sa oboljelim jedinkama neškodljivo uklanjaju", navode iz Instituta i dodaju kako se na domaćim farmama sprovode rigorozne mjere dezinfekcije.

Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolovana i posmatraju se četiri sedmice.

Veterinari i veterinarske stanice nadležne za ove objekte obavezno trebaju provjeriti stanje i provedbu biosigurnosnih mjera. Nadležni inspektori će u slučaju sumnje na prisustvo influence peradi postupati u skladu sa odredbama Odluka o zaraznim bolestima životinja (Službeni glasnik BiH 44/03) i Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (Službeni glasnik BiH 35/10), kao i ostalim propisima koji su na snazi i kojima je regulirana ova oblast, objašnjavaju iz Instituta.

Ured za veterinarstvo BiH je još u drugom mjesecu (februar/veljača) ove godine obavjestio sve nadležne institucije u entitetima i Distriktu Brčko, te kantonima Federacije, o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.

Ptičija ili kokošija gripa (Avijarna influenca A.I. – Klasična kuga peradi) je više nego dovoljan povod i razlog da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, kao referentnoj instituciji za provjeru, sve pronađene uginule divlje ptice na laboratorijsko testiranje u cilju potvrđivanja ili isključivanja sumnje na ovu bolest. Virusna je akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek.

Korištenje mesa peradi

Bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivost jaja ili maligni tok u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica u visokom procentu, kažu iz INZ-a.

Preventivno, ali i kod utvrđivanja bolesti vlasnici i držaoci peradi treba da sarađuju sa sa veterinarskom službom. Od domaće peradi najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi. Divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, često su otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa kojeg izlučuju u spoljnu sredinu i time predstavljaju glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Kada se pojavi kod domaće peradi, bolest dovodi do velikih ekonomskih gubitaka po gazdinstvo i samu državu koji su uslovljeni uginućima i obaveznim neškodljivim uklanjanjima oboljelih jata, zabranom kretanja peradi i zabranom prometa proizvoda porijeklom od peradi.

Stručnjaci INZ-a kažu da su preporuke agencija za hranu potrošačima da meso i proizvodi od peradi koji su već obraćeni, nalaze se na tržištu i u prometu su, a s kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75 stepeni, a pri pečenju minimalno 180 stepeni, saopćio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Rogobatni Zakon o igrama na sreću koji je po hitnoj proceduri usvojen prošle godine, dobija hitnu dopunu koju Ministarstvo finansija RS krije kao zmija noge! Šta je to toliko tajanstveno, zašto ovaj Zakon ni prošli put ni sada ne ide na Javnu raspravu,zašto nema Radne grupe, šta se to krije od građana i s kim se vrše tajni dogovori u Ministarstvu finansija RS? Zašto je problem da stručnjaci sjednu, naprave prijedloge, upute na javnu raspravu i konačno naprave zakon o igrama na sreću koji će biti u skladu s svim evropskim i svjetskim standardima?
Ni godinu i po nakon što je predato 15.787 potpisa građanske inicijative za reviziju Zakona o igrama na sreću, Narodna skupština Republike Srpske, nije našla za shodno da ispoštuje volju građana koji smatraju da postojeći Zakon donesen u martu 2019.godine, ide na štetu radnika u ovoj oblasti, kao i na štetu same Republike Srpske.
Izgleda da je korist nekoliko lokalnih moćnika za narodne poslanike Republike Srpske iznad njihovih zakletvi, iznad Ustava i iznad Republike Srpske. Ali će zato po hitnom
postupku biti usvojene dopune koje će tim istim moćnicima dati još veću moć nad cijelom jednom privrednom granom.
U pomenutom Zakonu o igrama na sreću, Ustav je prekršen ne jednom, već skoro deset puta! To je samo pogodovalo interesnim grupama koje na, sada, legalan način iz
države iznose novac koji bi po pravilu trebalo da ide u budžet RS. To se jasno da vidjeti iz najava prvih ljudi institucija RS koji su u to vrijeme, pravdajući nove odredbe, govorili da će se budžet Srpske uvećati čak za 100%, a nakon godinu dana, iste osobe izjavljuju da je priliv novca po ovom osnovu uvećan za cijelih 8%!!! Vidjevši da je mnogo više novca otišlo u privatne džepove, a manje u državnu kasu, a pod pritiskom prvih ljudi Srpske koji traže da se više sredstava daje u razna udruženja, Ministarstvo finansija poseže za većim nametima legalnim priređivačima igra na sreću, a uvodi i pravne norme koje će zamazati oči građanima, ali će produbiti monopolizaciju, na koju je reagovao i Ustavni sud RS.
Odredbama Zakona o igrama na sreću legalnim priređivačima igara na sreću trostruko je uvećan porez, svim ugostiteljskim objektima omogućeno je postavljanje terminala (što
je dovelo do maloljetničke zavisnosti o kockanju, zabranjene su gotovinske uplate za onlajn igre na sreću, jednostrano su ukinute licence za elektronske igre privatnim priređivačima, a nametnute su im i nove obaveze koje se kose sa svim odredbama u Evropi i svijetu. Iz svega toga, ne treba biti dobar ekonomista da bi se zaključilo da bi
prihodi u ovoj oblasti zaista i trebali da budu duplo viši u odnosu na isti period pretprošle i prošle godine. No, on je uvećan za cijelih 8%! A razlika?!
Razlika je otišla u duboke džepove lokalnih moćnika koji su jači od cijelog državnog aparata...No, kako izreka kaže “Daš nekome prst, on ti uzme ruku”, tako ni sva ta
razlika nije bila dovoljna pojedincima, pa su tražili hitnu izmjenu zakona o igrama na sreću, koji će samo njima pogodovati i nikome drugom.
Podsjećamo, Lutrija Republike Srpske je ovim Zakonom dobila monopol na priređivanje elektronskih igara na sreću, ali s obzirom na to da nema ni opremu, ni stručnjake, umjesto da za partnera izabere provjerene kompanije koje na tom polju djeluju godinama u Republici Srpskoj, izabrali su kompaniju koja je osnovana u Švajcarskoj dva mjeseca prije raspisivanja tendera za partnera. Iako je među uslovima tendera navedeno da partnerska kompanija koja će pomagati Lutriji RS u priređivanju elektronskih igara na sreću mora da uspješno posluje najmanje 10 godina, odgovorna
lica u Lutriji RS i Ministarstvu finansija RS svjesno su u propast poveli privatne priređivače igara na sreću, 11.000 radnika koji rade direktno i indirektno u ovoj industriji,
Lutriju Republike Srpske i još svjesnije oštetili državni budžet.
Ustavni sud RS i Okružni sud Banja Luka, u prethodna tri mjeseca neustavnim su proglasili odluku o imenovanju kompanije partnera Lutrije RS, donesena je odluka da se poništi tender, ali odgovorna lica u Lutriji RS, RUIS-u i Ministarstvu finansija RS svjesno se oglušuju o ovu odluku, što inicira pitanje u čiju korist rade ta lica? U korist institucija i države ili isključivo u korist nekoliko fizičkih lica? Sumnju potkrepljuje i nedavna informacija da se Lutrija RS kreditno zadužuje. Na sve to, institucije ćute i spremaju novi set pravnih normi koje će omogućiti Ministarstvu da dijeli novac iz ove industrije šakom i kapom određenim pojedincima.
Situacija na tržištu igara na sreću u Republici Srpskoj je haotična i kritična. Privatni priređivači rade sa enormnim gubicima koji su prouzrokovani primjenom protivustavnih i
protivzakonitih odredbi pomenutog Zakona o igrama na sreću. Lutrija RS sav novac usmjerava u džepove lokalnih moćnika, odgovorna lica u institucijama to podržavaju, a poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, ćutanjem na građansku inicijativu saučestvuju u presusmjeravanju novca građana iz državnog budžeta u tuđe džepove. U tome svemu, najmanji problem pričinjavaju ekonomske mjere za borbu protiv pandemije virusa korona. Najveći problem je pandemija monopola, bahatosti i nezasitosti određenih fizičkih lica koja jednu cijelu privrednu granu vuku u propast,
nanoseći tim ogromnu štetu Republici Srpskoj i njenim građanima.