Teško ekonomsko stanje u Mostaru, ali i na širem području Bosne i Hercegovine, je rezultat ranijeg nerada na strukturnim reformama, a to će stanje krize dodatno pogoršati i napraviti još veći jaz u poređenju s razvijenim zemljama, što bi moglo uskoro dovesti i do teške finansijske krize.
Ovo je u razgovoru o teškom ekonomskom stanju u Mostaru, ali i čitavoj državi, za Klix.ba kazao vodeći ekonomski stručnjak u BiH Vjekoslav Domljan koji je čak i iznio neka od mogućih rješenja na kojima se, kako tvrdi, nažalost još uvijek ozbiljno ne radi.
Mostar koji je izgubio industriju, kako kaže, davno je trebao poduzeti strategiju razvoja uslužnih djelatnosti, a rezultati pokazuju da se nije ozbiljno ni radilo.
Sada šansu za Mostar on vidi u obnovljivim izvorima energije, gdje ima prirodnih prednosti, posebice solarne, i gdje BiH treba da prođe kroz energetsku tranziciju.
"Vezano za obnovljive izvore, može se raditi na ranom voću i povrću, to jeste na razvoju hladnih lanaca vrijednosti. To su neke niše u kojima Mostar može da traži eventualno neke svoje niše i tako da zadržava radnu snagu i povećava dohodak. Naravno ovo nije dovoljno, ali to su ilustracije po kojima Mostar treba da traži svoje mjesto", kaže Domljan i dodaje da se na tome još ništa konkretno ne poduzima.
Ističe da su Mostar i čitava BiH, kao i većina zemalja, nespremno dočekali pandemiju i da je problem u tome što se sada najviše traži od države i od grada, kad oni najmanje mogu da pruže.
"Javni prihodi padaju, tako da postoji velika opasnost od finansijske krize, a da bi se ona riješila, potrebno je već raditi na finansijskim mehanizmima, na iznalaženju dodatnih sredstava iz vanjskih izvora, ne čemu se ne radi. Samo se čeka hoće li MMF ili slična agencija odriješiti kesu, a oni nemaju dovoljno veliku kesu u odnosu na potrebe zemalja u razvoju", pojašnjava Domljan.
Kaže da je vrlo je teška situacija, posebno ako se ima u vidu da su privatna tržišta kapitala zatvorena za BiH.
"BiH nema rejting, a kamoli da specijalno Grad Mostar ima neka razmišljanja, tako da je vrlo teško, vrlo su veliki izazovi, a s druge strane ništa se ne radi da se to predupredi. Tako možemo očekivati samo daljnje pogoršanje situacije i daljnje produbljivanje strukturnih neravnoteža", kaže Domljan izražavajući zabrinutost zbog ekonomskog stanja u zemlji.
Zbog toga su nezadovoljstva turističkih radnika, ugostitelja i poduzetnika u Hercegovini, kako kaže, prema njegovom mišljenju, apsolutno opravdani.
"Turistički sektor je veliki potencijal grada Mostara i to je trebalo dodatno razvijati, međutim, sada je on praktično pred rasulom. Imajući u vidu ovu situaciju i normalno je da ljudi protestuju, jer svaka vlast reaguje na pritisak, tako da je dobro da se okupljaju, da vrše pritisak i da traže, da oni koji troše budžetski novac opravdaju svoje plate čineći nešto za ove i druge skupine koje se još nisu počele okupljati, a sutra hoće, jer će ih život tjerati na to", kaže Domljan.
U cijeloj situaciji korona-zakon je, kaže, nedovoljno dobar.
"Zemlje koje su dobro reagirale, poput Švicarske i Slovenije, su već u trećem mjesecu imale dva paketa kojima su pružale podršku, a drugi paket je specijalno posvećen povećanju likvidnosti. Dakle, ako čovjek krvari zbog nesreće, ne možete mu nakon četiri ili pet mjeseci dati infuziju, prema tome, poduzetnici su u pravu što se bune, jer njima je trebalo odmah davati infuziju", tvrdi Domljan.
Ističe kako se sada u Švicarskoj povlače te mjere, jer se očekuje da su firme stale na noge i da će vratiti ono što je uloženo, što pokazuje da je potrebno reagovati brzo u kriznim situacijama, pa dati odmah, nego znatno više kasnije.
Napominjući da je BiH zakasnila sa strukturnim reformacijama i da se nije provela digitalizacija tvrdi da će sada dopunski zaostati u odnosu na razvijene zemlje.
"Ne samo mi, nego sve zemlje u razvoju koje su se sporije digitalizirale, pa će se jaz između razvijenih i nerazvijenih, među kojima je i BiH, još više povećati", kaže Domljan.
Ističe da je digitalizacija u BiH bila neophodna te napominje da nije ovo prva pandemija u posljednjih desetak godina i da je svima jasno da će uz razvoj biološkog oružja biti i niz drugih problema.
"Mora se raditi na digitalizaciji, dekarbonizaciji gdje Mostar ima potencijale i obnovljive izvore, te na depotizaciji, dakle da se uvedu finansijske institucije, štedionice, štedno-kreditne zadruge na regionalnom principu. Dakle, morao bi imati neke finansijske instrumente, finansijske mehanizme, na čemu se ne radi. Četvrto je dijasporizacija i korištenje sredstava dijaspore, koja su od iznimno važnog značaja za BiH u cjelini pa tako i za Mostar, to je dakle 4D, na kojima se ne radi, prema tome, kako siješ, tako i žanješ, to nam je situacija. Sad se još ne poduzimaju strukturne reforme, fiskalna reforma, tako da će se jaz još više produbiti i dugoročna stopa rasta, koja je otprilike tri posto, će se oboriti na niže nivoe", pojašnjava Domljan.
Značajan pomak ne vidi ni u otvaranju granica, jer i sada su se otvorile prije vremena tako da su nastali zdravstveni problemi. Ako se i otvore, kako naglašava, upitno je koliko će ljudi iskorištavati te mogućnosti, jer će se plašiti i samo u neophodnim slučajevima to koriste, tako da neće imati neki veći efekat za ekonomiju u BiH.
"Ne samo što ljudi ne putuju, nego i poslovni ljudi neće da komuniciraju na širim razdaljinama, tako da dolazi do skraćivanja lanaca vrijednosti, potencijalno je šansa za BiH i Mostar, ali naravno ako je mogu iskoristiti, da se preorijentiraju, da nešto rade u to pravcu. Ali pošto se ništa ne radi, nećemo ni to iskoristiti", zaključio je Domljan u razgovoru za Klix.ba.

Broj smrti usljed zaraze koronavirusom u Iranu je tri puta veći od onog broja o kojem su izvijestili nadležni u ovoj državi, pokazala je istraga, a sumnja se da su podaci prikrivani namjerno, jer je vlast imala sve tačne informacije o umrlima.
Čini se da je preminulih u Iranu koji su imali simptome koronavirusa do 20. jula bilo 42.000, što se znatno razlikuje od 14.405 slučajeva koje je prijavilo nacionalno ministarstvo zdravstva. Broj ljudi za koje se zna da su zaraženi (451.024) je također dvostruko veći od prijavljenog (278.827).
U posljednjim sedmicama je primjetan drugi nagli porast broja novih slučajeva, a Iran je najteže pogođena država koronavirusom van Kine.
Prva smrt usljed komplikacija COVID-19 bolesti je u ovoj državi prijavljenja 22. januara, što je skoro mjesec nakon što je potvrđen prvi slučaj zaraze.
Još od izbijanja virusa postoje ljudi u Iranu koji su sumnjali u zvanične brojeve o epidemiološkoj situaciji. Postojale su brojne neregularnosti i razlike u izvještajima nacionalnog i regionalnog nivoa. Brojni lokalni lideri su o tome javno govorili, a statističari su pokušavali dati alternativne proračune.
Podaci koji su poslati BBC-u govore da vlasti zabilježe svaku smrt u bolnicama s informacijama poput identiteta, simptoma, perioda provedenog u bolnici... Uprkos tome, u dnevnim izvještajima vlade broj umrlih bude manji od stvarnog.
Najveći broj umrlih (8.120) sa simptomima koronavirusa ima Teheran, a Kom je grad koji je najteže pogođen epidemijom.

Stjuardesa Nicole Denison (29) uhapšena je jer je napala supruga i razbila njegovu gitaru nakon što ga je uhvatila kako je vara s drugom ženom.

Njemački poslodavci upozorili su Vladu te zemlje da bez više useljavanja radnika sa zapadnog Balkana firme u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu.

Naime, kako pišu njemački mediji, Hermann Schulte Hiltrop, predsjednik ogranka za građevinstvo Njemačkog udruženja poslodavaca, upozorio je da će u narednih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinstvu otići u penziju, a da je sve teže naći adekvatno obrazovanu i osposobljenu zamjenu.

On kaže da poslodavci pozdravljaju produženje pravila za zapadni Balkan, koje će omogućiti produženje važenja izdavanja radnih viza za nekvalifikovanu radnu snagu, ali kritikuje što je postavljena kvota od 25.000 radnika godišnje.
“Ako izgubimo 50.000 radnika godišnje, koliko smo do sada dobijali zahvaljujući ovom pravilu, situacija će se ozbiljno pogoršati. Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim branšama poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produžiti, ali ne možemo da shvatimo zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalifikovane radnike”, kaže on.

U petak smo pokušali stupiti u kontakt s Njemačkim udruženjem poslodavaca, ali su nam rekli da smo im postavili kratak rok za odgovore, zbog čega nam nisu mogli dostaviti svoj stav na ovu temu, pišu Nezavisne novine.

Schulte Hiltrop je rekao da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sistem ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju Njemačkog ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom.

“Rheinische Post”, njemački dnevni list, ističe da je do ograničenja došlo na pritisak CDU jer se boje da će desni radikali, poput Alternative za Njemačku, to iskoristiti kao populističku kampanju protiv Vlade.

“Svima je jasno da će ovo ograničenje najviše pogoditi građevinstvo ako ostanemo bez tih radnika. Ali strah od desnog radikalizma je natjerao koalicione partnere u Vladi na kompromis”, piše list. Novinar ovog dnevnika u komentaru koji je posvetio ovoj temi piše da je neshvatljivo da se činjenice o pozitivnom uticaju radnika sa zapadnog Balkana guraju pod tepih, a da se umjesto toga šire populističke neistine.

“Apsurdne su tvrdnje da ti ljudi ovdje dolaze da bi koristili socijalne beneficije kada je Institut za tržište rada dokazao da gotovo nijedan od radnika koji je došao nije postao nezaposlen”, piše ovaj novinar. U pokrajiniNordrhein-Westfalen, kako je istakao, pojedini poslodavci se već žale da pojedine projekte moraju potpuno obustavljati jer nisu sigurni da će uspjeti naći radnike.
Suprotno opštem uvjerenju da će korona kriza smanjiti potrebu za radnicima iz inostranstva, ugledni njemački privredni dnevnik “Handelsblatt” piše da se poslodavci žale na to da im radnici sa Balkana trebaju, ali da ih ne mogu dobiti zbog restrikcija u vezi s koronom. “Handelsblatt” piše da je najkritičnije stanje u oblasti građevine, medicinskog osoblja ili softvera.

“Korona ne mijenja na stvari da naša populacija stari, zbog čega nam trebaju i njegovatelji, ali i IT stručnjaci ako želimo da napravimo iskorak u digitalizaciji”, kaže za ovaj list Daniel Terzenbach, šef Agencije za rad Njemačke.

U “Handelsblattu” citiraju da je od 2009. do danas čak trećina njemačkog bruto domaćeg proizvoda ostvarena zahvaljujući uvezenoj radnoj snazi.
“Handelsblatt” je u svom tekstu ekskluzivno objavio studiju koja pokazuje da će stimulans koji će uslijediti kako bi se pomoglo njemačkoj privredi pokazati pozitivan rezultat, ali da je uslov uvoz radne snage.

Holger Švaneke, generalni sekretar Udruženja njemačkih zanatlija, kaže da će potreba za zanatlijama ostati velika bez obzira na pandemiju korone. On kaže da je u februaru objavljena studija koja je pokazala da je upražnjeno 250.000 radnih mjesta u Njemačkoj jer poslodavci ne mogu naći kvalifikovane radnike.