Pandemija koronavirusa finansijski je devastirala brojne porodice, ali je i neke osobe naučila da budu štedljive, da razmisle o svakom potrošenom novčiću, ali i da uštede pozamašne svote.
Da li komarci prenose koronavirus - pitanje je koje je izazvalo raspravu u stručnoj javnosti. Struka ima jasan odgovor na ovo pitanje.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zastupnik u državnom parlamentu Safet Softić zaražen je koronavirusom, prenosi “Avaz”.
Ovu informaciju potvrdio je za “Avaz” i Softić, kazavši da za sada nema nikakve simptome.
On se u petak testirao, a od subote se nalazi u samoizolaciji. Softić se testirao jer je bio u kontaktu sa zaraženim direktorom jedne agencije. Sada se utvrđuju kontakti i drugih osoba s kojima je bio Softić.
U Tutnjevcu na Majevici u toku je berba „čačanske ljepotice“, univerzalne sorte šljive koja se konzumira u svježem stanju, ali može ići u preradu u industriji. Otkupna cijena šljive je 80 feninga po kilogramu i oko 80 posto roda bit će izvezeno u zemlje EU.
Darko Milošević, jedan od najpoznatijih majevičkih voćara, predsjednik Udruženja voćara „Eko-voće“, u čijoj porodici je tradicija voćarstva duga više od stoljeća, kaže da će rod biti manji za dvadesetak posto, ali su zbog toga plodovi krupniji i kvalitetniji.
- Ovo je podneblje stvoreno za šljivu i to se potvrdilo i ove godine. U voćnjacima imamo kompletan „čačanski“ sortiment. Šljivu izvozimo na tržište EU, a puno toga će biti prodato i na domaćim pijacama. Evropljani šljivu koriste za ishranu, dok mi isključivo pričamo o rakiji i to je pogrešan pristup – ističe Milošević.
Kaže da njemački kupci žele kvalitetnu šljivu te da ne pitaju za količine. Oko 80 posto šljive s Majevice, iz Tutnjevca, Puškovca i Korenite bit će izvezeno u zemlje EU.
- Ova tri sela proizvedu oko 4.000 tona šljive godišnje. Dnevno angažujemo od 15 do 20 berača iz Koraja, Vražića, Maleševaca. Berači beru šljivu od sedam ujutro do 17 sati i mogu zaraditi dnevnicu od 50 KM. Dobiju i novac za prijevoz – ističe Milošević.
Kaže da pod voćem imaju osam hektara šljive, jabuka i krušaka.
- Što se tiče šljive, oko 30 feninga po kilogramu ostaje voćarima. Jedan hektar šljive treba da ima prosječan rod od 35 do 40 tona, tako da voćarima ostaje dobit od deset do dvanaest hiljada KM po hektaru. Od toga solidno može živjeti četveročlana porodica - riječi su Miloševića.
Amra Mujdžić iz Koraja godinama već bere šljivu kod Miloševića. Kaže da će berba potrajati do septembra te da za vrijedne berače uvijek ima posla. Tako misle i Nevzeta Begić i Zelhida Zehirović iz Vražića te Radinka Jeftić iz Maleševaca.
Ovogodišnji hadž, koji je drastično smanjen tako da uključuje samo oko 1.000 muslimanskih hodočasnika dok se Saudijska Arabija bori protiv koronavirusnog talasa, započet će 29. jula, objavile su vlasti.
Oko 2,5 miliona ljudi iz cijelog svijeta obično sudjeluje u obredu koji se održava nekoliko dana, a usredotočen je na sveti grad Mekku.
Ovogodišnji hadž održavat će se po strogim higijenskim protokolima, a pristup će biti ograničen na hodočasnike mlađe od 65 godina i bez ikakvih hroničnih bolesti.
“Stajalište hodočasnika na planini Arafat, vrhunac obreda hadža, pada u četvrtak”, objavila je Saudijska državna novinska agencija (SPA) ukazujući da će srijeda biti prvi dan hadža.
Vrijeme početka hadža određuju se položajem mjeseca, u skladu sa islamskim lunarnim kalendarom.
Prošlog mjeseca Saudijska Arabija najavila je da će održati “vrlo ograničen” hadž, odluku koja je prepuna političkog i ekonomskog rizika jer se bori protiv porasta koronavirusnih infekcija.
Do sada je zabilježeno oko 253.349 slučajeva, uključujući 2.523 smrtna slučaja , što je najveća smrtnost među državama Arapskog zaljeva.
Iako su dužnosnici za hadž rekli da će hodočašće biti ograničeno na 1.000 ljudi koji su već prisutni u kraljevstvu, 70 posto njih su stranci, a ostali su Saudijci, neki izvještaji za štampu govore kako bi 10.000 ljudi moglo sudjelovati, prenosi AFP.
Odluka o isključenju hodočasnika koji dolaze izvan Saudijske Arabije prva je u modernoj povijesti kraljevstva i izazvala je razočaranje među muslimanima širom svijeta, iako su mnogi prihvatili da je to potrebno zbog pandemije.
Hodočasnici će se testirati na koronavirus prije dolaska u Mekku te će nakon rituala morati biti u karantinu kod kuće.
Drastično smanjen broj hodočasnika ove godine predstavlja veliki gubitak prihoda za kraljevstvo, koje trpi posljedice ekonomskog usporavanja uzrokovanog virusom i padom cijena nafte.
Manje hodočašće umre bilo je otkazano u martu.
Zajedno, umra i hadž, donose 12 milijardi dolara saudijskoj ekonomiji svake godine, prema vladinim podacima.
Lideri 27 zemalja Evropske unije (EU) postigli su rano 21. jula, petog dana samita, dogovor o planu oživljavanja ekonomije u Uniji koja je ugrožena epidemijom korona virusa, piše Slobodna Evropa.
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel napisao je jutros na Twitteru da je postignut dogovor kratkom porukom “Dogovor!” (Deal!).
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je sa svoje strane na Twitteru napisao da je to “historijski dan za Evropu”.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da osjeća “veliko olakšanje poslije teških pregovora” i dodala da je Evropa ipak pokazala da “može zajednički da djeluje”.
“To je važan signal koji je iznad Evrope. To je odgovor na najveću krizu s kojom se Unija suočava od njenog nastanka”, rekla je njemačka kancelarka, prenosi agencija France press (AFP).
Zvaničnici su, prema pisanju Reutersa, naveli da je dogovor koji je sklopljen nakon što je Michel predstavio kompromise u vezi s fondom za oporavak od 750 milijardi eura, od presudnog značaja za uklanjanje sumnji u samu budućnost bloka.
“Imamo dogovor i to dobar dogovor. EU nikada nije tako ambiciozno željela da investira u budućnost sa budžetom (2021-2027) od 1.074 milijardi eura i fondom za oporavak ekonomije od 750 milijardi eura”, rekla je belgijska premijerka Sophie Wilmes.
Italijanski premijer Giuseppe Conte je nakon samita rekao da će Italija dobiti 28 posto novca, odnosno 209 milijardi eura od usaglašenih 750 milijardi, od čega će 81 milijarda biti u grantovima, a 127 milijardi u vidu pozajmica.
Naglasio je da će fond omogućiti zemljama EU da se “snažno i efikasno” suoče sa krizom.
“Zadovoljni smo usvajanjem ambicioznog plana, koji će nam omogućiti da se snažno i efikasno suočimo sa krizom”, poručio je Konte na konferenciji za novinare nakon pet dana pregovora u Briselu.
Nizozemski premijer Mark Rutte, koji se protivio prvobitnom planu, rekao je u utorak da su njegovi odnosi s drugim čelnicima EU-a i dalje snažni, uprkos danima teških pregovora.
“Svi smo profesionalci. Možemo podnijeti nekoliko udaraca”, rekao je Rutte novinarima nakon što su evropski lideri najavili svoj dogovor: “Zadovoljan sam ovim sporazumom. Ne vidim razočarenja u njemu.”
Na samitu koji je počeo u petak postignut je dogovor poslije “bitke” takozvane štedljive četvorke koju čine Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija, s jedne strane, i Francuske i Njemačke koje su predložile plan ekonomskog oživljavanja od 750 milijardi eura.
Od tih 750 milijardi eura, 390 milijardi eura će biti namijenjeno za subvencije državama koje su najviše pogođene pandemijom korona virusom i to će biti zajednički dug EU.
Tome se protivila štedljiva četvorka, ali je predsjednik Evropskog vijeća uspio da postigne kompromis tako da je od predviđenih 500 milijarda eura, koliko je bilo ponuđeno u francusko-njemačkom planu, tu sumu smanjio na 390 milijardi.
Ključni problem tokom četiri dana samita bio je taj što su se zemlje bogatog sjevera EU, posebno “štedljiva četvorka”, protivile načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita.
Vijesti o sporazumu dovele su do porasta eura na novi četveromjesečni maksimum od 1,1470 dolara.
Spremna je prva ruska vakcina protiv COVID-a 19 koju su stvorili vojni stručnjaci i naučnici Nacionalnog istraživačkog instituta za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja, izjavio je prvi zamjenik ruskog ministra odbrane Ruslan Calikov (Tsalikov).
On je za list "Argumenty i Fakty" rekao da su specijalisti Ministarstva odbrane i naučnici Centra već izvršili konačne procjene rezultata testiranja vakcine.
- Svi volonteri su, bez izuzetka, stvorili imunitet protiv koronavirusa i osjećali su se normalno, tako da je prva domaća vakcina protiv ovog virusa spremna - istakao je Calikov.
U ruskom Ministarstvu industrije i trgovine rečeno je za TASS da su 30. juna predati dokumenti Ministarstvu zdravlja za registraciju vakcine, a ranije u junu izdata je dozvola za testiranje vakcine.
Ministarstvo odbrane Rusije jučer je saopćilo da je zajedno sa Centrom uspješno završilo kliničko testiranje vakcine na volonterima.
Tim stručnjaka iz Kine tvrdi da je napravio test kojim se može dijagnosticirati rak prije nego što se pojave njegovi simptomi. Ali, njihovo istraživanje ima nedostatke.
Na današnji dan prije dvije godine na bolji svijet otišla je jedna od najvećih bošnjačkih heroina, Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja „Majke Srebrenice“.
Otišla je duša majčina da nađe smiraj uz svoje sinove Almira i Azmira i supruga Abdulaha, koji su imali tek 18, 21 i 44 godine kada su ubijeni u genocidu u Srebrenici i od kada majčina borba za istinu i pravdu nije prestala sve dok nije prestalo kucati njeno veliko srce.
Rođena je 1952. godine u selu Bektići kraj Srebrenice u koje se vratila 2003. gdje je i ukopana 2018.
O majci Hatidži napisane su brojne priče, pjesme, pa i poeme, ali nažalost, ime ove velike heroine još u svojoj državi nema zasluženo mjesto. Po njoj se još ne zovu glavne ulice, škole, trgovi, a morale bi. Njeno ime još ne nose fondacije, stipendije… A, morale bi!
Jer, ona nije samo simbol majke kojoj su pobili cijelu porodicu, majka Hatidža simbol je jedne dvodecenijske borbe protiv negatora genocida, protiv zaborava, minimiziranja i nipodaštavanja žrtava genocida, njihovih bijelih nišana, haških presuda, memorijalizacije. Ona je simbol otpora svima onima koji su pokušavali sakriti tragove najvećeg zločina počinjenog u srcu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, onima koji su raznoraznim zabranama pokušavali spriječiti majke da obillježavaju i posjećuju stratišta svojih najmilijih i šire istinu po svijetu.
-Cijela moja porodica, moj muž, moj stariji sin Azmir, moj mlađi sin Almir su ubijeni. Moja braća su također ubijena, dva sina mog brata, i preko pedeset mojih rođaka. Svi oni su ubijeni u srebreničkom genocidu.
Ovo što ja živim nije život. Ovo je samo kazna da živite bez cijele porodice. Bez čitave porodice, bez ikoga. Da sebi postavljate pitanja, svaku noć, hiljadu pitanja, a da nemate nikakvih odgovora. Prošlo je dvadeset godina od kada se desio Srebrenički genocid. Za mene, to je kao dvadeset minuta. Cijelo vrijeme patim za mojom djecom. Nikad ne bih poželjela ovakav život čak ni tim počiniocima – govoria je uoči 20.godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici kada je svu svoju veličinu iskazala stavljajući srebrenički cvijet u Memorijanom centru Potočari i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.
I nikada nije tražila osvetu.
– Neka Bog presudi onima odgovornim. Mi se samo na Boga oslanjamo. Mi povratnici ovdje, nikada se nismo svetili. Nikada se nismo osvetili. Allah me je ostavio da živim, ne samo zato što trebam živjeti, već zato što On hoće da ispričam priču ljudima koji ne znaju. . . Kada bi mi neko dao čitavo srpsko stanovništvo da se osvetim, nikada se ne bih mogla svetiti ni nad kome. Kao muslimani, ne trebamo se svetiti. Nikada nisam pomislila da mrzim bilo koga. Volim svu djecu. Moja me vjera drži. Muslimanka sam od rođenja – govorila je majka Hatidža.
Zato, obaveza svih nas je da je se sjećamo, da gajimo uspomenu na njen plemeniti lik i djelo i ne damo da zaborav prekrije njenu borbu, hrabrost, odlučnost i istrajnost na putu traženja istine i pravde. Neka joj je vječni rahmet i lijepi Džennet.
U jeku epidemije koronavirusa u Bosni Hercegovini mnogo se govorilo o radnicima u prodavnicama i marketima, onima koji nisu mogli poslušati savjet "ostani kući". Oni su danas među rijetkima koji ne skidaju svoje maske, a pri tome ih nerijetko sami kupuju, jer donacije u BiH ne pronalaze put do njih.
U vrijeme kada je među stanovništvom vladao najveći strah od nepoznatog virusa, poslodavci su radnicima u trgovinama osigurali potrebnu opremu. Međutim, kada je nastupila velika nestašica zaštitnih maski, radnici su uglavnom sami sebi pravili maske.
Veći lanci marketa trude se i danas osigurati svojim uposlenicima svu zaštitnu opremu, ali radnici u manjim prodavnicama najčešće sami kupuju maske i dezinfekcijska sredstva. Ovi troškovi dodatno utječu na njihova već niska mjesečna primanja.
"Svim našim uposlenicima osigurali smo svu potrebnu zaštitnu opremu od samog početka pandemije, naročito maske, za koje smo svjesni da ih moraju imati i po nekoliko, što smo i uradili. Osim po nekoliko maski za svakog uposlenika, svima smo osigurali i rukavice i dezinficijense, tako da od zaštitne opreme ništa ne nedostaje. Uposlenici maske mogu dobiti kada god imaju potrebu za novom zamjenskom", kazali su nam iz kompanije Bingo.
Međutim, zbog prirode posla i potrebe da osam sati provode pod maskom, radnicima u prodavnicama i marketima stalno su potrebne nove maske. Stoga bi korištenje jednokratnih maski bila najbolja opcija, govori nam predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Ferhatović-Beširović. Međutim, to je teško izvodivo.
"Od početka pandemije do danas problem sa nabavkommaski je konstantan. U prvim danima radnici su morali sami sebi čak i šiti maske jer ih nije bilo na tržištu. Sada radnici dobijaju maske, ali uglavnom platnene koje oni onda sami održavaju u smislu pranja. Jednokratnih maski uglavnom nema i to je najveći problem jer bi u trgovinama trebale biti korištene ove maske i to više puta dnevno. Apsolutno je nepravedno očekivati da radnici snose i finansijski teret zaštite od Covida-19, ali ne smatram da je baš pravedno i poslodavcima prepustiti ovaj sektor da se sami bore protiv virusa, a pritom je sektor koji direktno utječe na cjelokupnu epidemiološku situaciji i može biti žarište prijenosa virusa", kazala je Ferhatović-Beširović.
Prema njenom mišljenju, donacije zaštitne opreme koje stižu u našu zemlju trebale bi biti raspoređene i radnicima u trgovinama.
"Kako zaštitna oprema treba zdravstvenim radnicima, isto tako moramo zaštititi i radnike u trgovini kao osobe koje direktno mogu biti veliki prenosnici zaraze i u kontaktu su sa ogromnim brojem ljudi tokom dana", istakla je Ferhatović-Beširović.
Ipak, iako bi proces raspodjele donacija trebao biti prilično jednostavan - da se podijele onima u potrebi, u BiH se od početka pandemije vodi polemika kako i ko raspoređuje donacije.
Donacije u našu zemlju vrše se preko Ministarstva civilnih poslova BiH, a raspoređuju se u skladu s odlukama entiteta, odnosno kriznih štabova.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva Goran Čerkez pojašnjava nam da se prije svega donacije raspoređuju zdravstvenim ustanovama radi obezbjeđivanja funkcionisanja zdravstvenog sistema.
"Federalno ministarstvo zdravstva prvenstveno ima ulogu da obezbijedi odgovor zdravstvenog sektora na Covid-19. U tom kontekstu mi smo i reagovali. Razgovarali smo s poslovnim partnerima da nam obezbijede određene količine opreme kao podršku zdravstvenom sektoru koju je potom raspoređivao Zavod za javno zdrastvo fBiH na osnovu određenih kriterija i analiza. Nismo mi bili zaduženi za distribuciju bilo čega. Kada nas eventualno donator pita gdje postoji potreba za donacijom u Federaciji BiH, mi odgovorimo. Uvijek je to vezano za zdravstveni sektor i niko nas ne pita za privredu", rekao nam je Čerkez.
"U zdravstvu imamo kontinuiranu potrebu za opremom jer ovo neće trajati ni mjesec ni dva. Oprema se jako brzo troši jer imamo povećan broj zaraženih", rekao nam je Čerkez.
Ažurirane smjernice Svjetske zdravstvene organizacije ističu da vlade trebaju podsticti građane da nose maske u sredinama gdje je teško osigurati fizičko distanciranje, kao što su prodavnice ili javni prijevoz. Na ovakvim mjestima poželjno je i nošenje medicinskih maski, a ne jednoslojnih koje teško štite osobu od zaraze.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
