U Srbiji i u Njemačkoj pozivaju se osobe, koje su se oporavile od koronavirusa, da doniraju krvnu plazmu i time pomognu pacijentima u borbi sa virusom. Ali, koliko je ova terapija zaista djelotvorna?
Takozvana pasivna imunizacija je vid tretmana u kom se krvna plazma uzima od osoba koje su se oporavile od koronavirusa, kako bi se dala onima koji ne mogu sami da razviju antitijela sa kojima bi se organizam izborio protiv virusa. I u Srbiji i u Njemačkoj već postoji veliki broj oporavljenih pacijenata i u obje zemlje je velika zainteresiranost da se donira krvna plazma.
Za DW su o ovoj temi govorili Marija Gnjatović, naučna saradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije i profesor Erhard Zajfrid sa frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi i imunologiju.
- Kandidati za doniranje plazme su isključivo pacijenti koji su razvili visok nivo efikasnih antitijela nakon infekcije, što nažalost nije uvijek slučaj - objasnila je Gnjatović.
Prema njenim riječima, visok nivo antitijela ne podrazumijeva automatski i njihovu efikasnost u borbi sa virusom, ali su svakako bolje šanse ako je nivo antitijela visok.
Ono što još uvijek nije poznato je da li pacijenti sa simptomima Covida-19 razvijaju manje ili više antitijela od onih bez simptoma. Prema dosadašnjem istraživanju frankfurtskog Instituta za transfuziju krvi, postoje pacijenti koji su imali jake simptome, ali su slabo razvili antitijela. Sa druge strane, bilo je pacijenata koji nisu imali simptome a razvili su snažna antitijela. Na ovom Institutu se trenutno utvrđuje da li težina bolesti i vrste simptoma imaju neki utjecaj na izgradnju antitijela u organizmu.
Profesor Zajfrid je istakao da se na ovaj vid liječenja gleda kao na „paket pomoći u vanrednoj situaciji, kada nemate lijekova i vakcina” i dodao da ništa ne može da zamijeni aktivnu imunizaciju koja bi se postigla vakcinacijom. Ono što je sigurno jeste da se ovom terapijom ne mogu masovno liječiti pacijenti.
- Ova terapija se pruža samo teško oboljelim pacijentima čiji organizam ne može sam da razvije antitijela - kaže Gnjatović.
Potrebne kliničke studije
Iako je u zemljama poput Njemačke, Kine, Amerike i Južne Koreje na manjem broju pacijenata već utvrđeno da je tretman krvnom plazmom doprinio oporavku pacijenata, potrebna su detaljna klinička ispitivanja kako bi se utvrdila istinska efikasnost ove terapije.
Na frankfurtskom Institutu za transfuziju krvi započeta je prva takozvana prospektivna kohortna studija na svijetu čiji je cilj da se ispita efikasnost krvne plazme u liječenju teško oboljelih. Od dvije grupe pacijenata zaraženih korona virusom, jedna će primati krvnu plazmu sa antitijelima protiv korone, a druga samo lijekove koji se trenutno primjenjuju radi ublažavanja simptoma bolesti.
- Terapija krvnom plazmom može imati i neželjena dejstva poput alergijskih reakcija, a može se desiti i da pacijent jednostavno ne reaguje na terapiju - objasnio je profesor Zajfrid i istakao da će studija doprinijeti razumijevanju imunološkog odgovora organizma, koji predstavlja ključ u daljoj borbi protiv pandemije koronavirusa.
U Srbiji će također biti organizirana klinička ispitivanja na Institutu za transfuziju krvi, gdje će se dalje ispitivati efikasnosti ove terapije.
Struka se slaže
Krvna plazma, međutim, ne služi samo za liječenje oboljelih, već ima i izuzetan značaj za utvrđivanje razvoja imuniteta protiv korona virusa. Trenutno se u naučnoj zajednici vrše opsežna istraživanja koja treba da utvrde koliki procenat ljudi gradi imunitet i koliko on traje.
Gnjatović je istakla da su ranija ispitivanja na osobama koje su oboljele od SARS-a i MERS-a, (a oni su iz iste porodice korona virusa kao SARS-CoV-2) pokazala da se imunitet stvara od dvije pa čak i do pet godina.
- Neki virusi stvaraju dugotrajni imunitet, ali postoje određeni virusi koji stvaraju imunitet samo na određeno vrijeme, poput virusa gripe. Kod drugih virusa se stvaraju antitijela koja nisu u stanju da odbrane organizam od virusa, što je slučaj sa HIV-om - rekla je Gnjatović.
Ona ističe da je mišljenje cjelokupne naučne zajednice da će se kod SARS CoV-2 imunitet razviti makar par mjeseci do godinu dana, što je potvrdio i profesor Zajfrid.
Oboje stručnjaka ističu da je najbitnije da se što više ispituje imunološki odgovor osoba koje su preležale virus, jer one tim prije mogu da se vrate na posao, bez rizika da će se ponovo zaraziti ili širiti virus.
Kako bi se ispitivao imunitet, potrebni su jako pouzdani testovi koji detektuju prisustvo antitijela u krvnoj plazmi.
Institut za primjenu nuklearne energije u Zemunu najavio je da će za nešto više od mjesec dana započeti proizvodnju takozvanih ELISA testova, koji treba da ustanove ukupno prisustvo antitijela u krvi.
- Od svih testova naše iskustvo pokazuje da su ELISA testovi pouzdaniji od brzih testova, koji izgledaju kao testovi za trudnoću. Ti testovi nemaju mogućnost da detektuju visoko ili nisko prisustvo antitijela, a ELISA testovi to mogu i to nam je važno da bismo razumjeli imunološki odgovor - objasnila je Gnjatović.
Ona je istakla da najbitniji razlog za razvijanje domaćih testova leži u činjenici da kod testova iz inostranstva nije zagarantovana pouzdanost.
- Ako je neko preležao neki drugi korona virus, možete dobiti lažno pozitivan rezultat ako imate loš test”, zaključila je Marija Gnjatović, naučna saradnica na Institutu za primjenu nuklearne energije.
Aleksandar Saša Stojaković iz Brčkog, kompozitor i tekstopisac koji je radio za mnoga poznata imena jedini je iz Brčkog i okoline koji je učestvovao na projektu u kojem su učestvovali muzičari iz BiH pjevajući i svirajući pjesmu "Zemljo moja".
NAKON što je gotovo tri desetljeća stajao zatrpan u garaži, Mercedesov klasik izašao je na svjetlost dana i dobio tretman kakav zaslužuje.
