Najveća društvena mreža svijeta će nam uskoro ponuditi novu značajku pomoću koje ćemo moći utišati obavijesti i dobiti više mogućnosti upravljanja njima.
Konačno se i to desilo. Režimski medij u Srbiji Kurir priznao je da je na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija, piše Patria. Naime, danas su objavili tekst u kojem se supruga i porodica preminulog doktora Miodraga Lazića, oprostili sa potresnim porukama koje su objavljene danas u čituljama. Ana Lazić takođe je oboljela od korona virusa i bori se za život. ‘Ljubavi, otišao si i sa sobom si odnio i deo mene i vazduh oko mene. Budi sretan sa Kalijem, Spajkijem, Pinkijem i čekajte me, brzo ću ja, kao što ste me čekali kada uveče dolazim sa posla. Tvoja Anči, kota 176 koju si osvojio’ – u potpisu supruga Ana Lazić. Potom Kurir daje biografiju doktora Miodraga Lazića u kojoj između ostalog navodi da je specijalizaciju iz hirurgije završio na VMA u Beogradu, u svojoj tridesetoj godini, i postaje jedan od najmlađih hirurga. Kurir piše i da je dr. Miodrag Lazić (65) bio direktor Urgentnog centra u Nišu, za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu dobrovoljno je bio u vojsci RS-a. Radio je prvo u bolnici na Palama, a onda je bio jedan od osnivača bolnice “Žica” u Blažuju, kod Sarajeva. Ostao je tamo 40 mjeseci.
O doktoru Laziću snimljen je dokumentarni film “Dnevnik ratnog hirurga”, autora Siniše Grabeža u produkciji Televizije Republike Srpske. Za njegov rad u Republici Srpskoj, njegova svetost patrijarh Pavle ga odlikuje Ordenom svetog Save. Nosilac je i niza drugih priznanja.
Prije tačno 108 godina potonuo je najpopularniji brod svih vremena, Titanic, u vodama sjevernog Atlantika. Na brodu su bila i četiri muškarca iz Bosne i Hercegovine, piše N1. Na prvom i posljednjem putovanju Titanica preko Atlantika nalazila su se i četiri Bosanca i Hercegovca: Ćerim Balkić (26), Ejdo Rekić (38), Husein Sivić (40) i Redžo Delalić (25). Trojica su bila iz Bosanske Krupe, a Ređo Delalić je bio iz naselja Batići koje pripada općini Bosanskoj Krupi. Na putovanje su se ukrcali 10. aprila 1912. godine. Krenuli su tada u gradić Harrisburg u Pennsylvaniji kao radnici, a ukrcali su se u Southamptonu. Okarakterisani su tada kao putnici treće klase, prema cijeni karte koja je bila sedam funti. U Pennsylvaniji je tada već postojala kolonija iseljenika iz Bosanske Krajine. Na 100. godišnjicu potonuća ovog broda praunuk Ejde Rekića, Nijaz Tatarević, u Bosanskoj Krupi je podigao spomen-ploču poginulim Krupljanima. |
O njima se čak i govori u knjizi “100 godina Bošnjaka u Americi”, u dijelu koji govori o potonuću Titanika. Inače, Titanik je krenuo iz luke u gradu Southampton na svoje prvo putovanje. Kapetan Edward John Smith je namjerno krenuo kraćim kursem, sjevernijim od propisanog i time zanemario potencijalne opasnosti od sudara sa santama leda. Uradio je to u nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika u svom prvom putovanju u New York. Četiri dana nakon polaska, 14. aprila 1912. godine u 23:40 sati Titanik se pri brzini od 22 čvora sudario sa ledenim brijegom, koji ga je prepolovio na dva dijela. U 02:40 sati iza ponoći Titanic je potonuo. Prvi brod koji je stigao u pomoć Titanicu je bio brod Carpathia. Od 2.227 putnika i članova posade, samo njih 706 je preživjelo katastrofu. Utopilo se 1.517 osoba, od toga 1.360 muškaraca i 157 žena i djece. Sama izgradnja broda trajala je tri godine, a više od 3000 radnika radilo je na izgradnji broda. Procjenjuje se da bi prema današnjim vrijednostima novca, gradnja koštala blizu 167 miliona dolara. Danas Titanic počiva na dubini od skoro četiri kilometra, a razbacani dijelovi broda prostiru se na površini od gotovo 39 četvornih kilometara.
Ljudi zaraženi koronavirusom počeli su prije, otprilike, mjesec pristizati u ogromnim redovima u njujorške bolnice, što je formiralo najveće žarište pandemije u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Avaz.
Sada su medicinski radnici prisiljeni da "u letu" obnove svoje zdravstvene sisteme, medicinsku praksu, privatni život, prenosi "The New York Times".
Ugledni list postavio je tamošnjim ljekarima pitanje šta bi sebi rekli početkom marta da se mogu vratiti u prošlost, odnosno kako bi se borili protiv pandemije.
Jedan od ljekara koji je govorio o ovoj temi bio je i Bosanac Nail Ćemalović, koji radi u ovom američkom gradu.
- Ono što smo mislili da znamo, ne znamo - rekao je Ćemalović, ljekar na odjelu intenzivne njege Medicinskog centra "Linkoln" u njujorškom Bronksu.
Nail je porijeklom iz Velike Kladuše, a u ovom teškim danima nalazi se među ljekarima na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa u Njujorku.
Istoimena država najteže je pogođeno područje pandemijom u SAD. Kako prenosi "New York Mag", u Njujorku je više od 213.000 osoba zaraženo virusom, a najmanje 11.586 ljudi je preminulo
Teroristička organizacija ISIS je izvela oružani napad na naftnu bušotinu u Kirkuku u Iraku, javlja Anadolu Agency (AA). Prema informacijama koje je reporter AA dobio iz sigurnosnih izvora, teroristi ISIS-a su tokom noći izveli napad na naftnu bušotinu na jugozapadu Kirkuka. Pripadnici policije koji čuvaju naftne bušotine na tom području odgovorili su na napad nakon čega je došlo do direktnog sukoba u kojem je povrijeđen jedan policajac. Jedinica iračke vojske, stacionirana u Kirkuku, saopćila je da pripadnici ISIS-a skoro svaki dan izvode napade na tom području, dodajući da su uspjeli uhvatiti jednu grupu terorista. ISIS je 13. aprila također izveo napad na policijsku stanicu u mjestu Havice na jugu Kirkuka u kojem je poginuo policajac. Bivši irački premijer Haider al-Abadi 9. decembra 2017. godine je saopćio da je teroristička organizacija ISIS pobijeđena. Međutim, ova teroristička organizacija i dalje nastavlja izvoditi napade, posebno u ruralnim područjima provincija Kirkuka, Diyale, Mosula, Salah-ad-Dina i Al Anbara.
Iako je kineski grad Wuhan tek izašao iz blokade nakon 76 dana, tržnica morskih plodova Huanan, odakle je potekao novi koronavirus u decembru prošle godine, ostaje i dalje zatvorena i pod zaštitom. Ipak, ostala takozvana mokra tržišta ponovo su počela raditi.
ABC News posjetio je jedno od najvećih tržišta u gradu pijacu Baishazhou koja je ostala otvorena tokom cijele epidemije kako bi stanovnicima Wuhana osigurala svježe proizvode.
Prema pisanju kineskog lista China Daily, 2.300 tona svježih proizvoda i mesa kupovalo se na pijaci Baishazhou na vrhuncu zatvaranja Wuhana sredinom februara. Velike količine mesa i drugih proizvoda su isporučene lokalnim humanitarnim organizacijama, a potom su ih volonteri dijelili po kućama.
Većina ljudi u Kini i ostatku Azije na mokrim tržnicama kupuje svježe proizvode po povoljnim cijenama. Na mnogim od tih tržišta više nema stoke na prodaju, a sve je manje onih koji prodaju meso divljih životinja.
Sada su na ulazu u Baishazhou okačeni baneri na kojima piše: "Izuzetno zabranjena prodaja žive peradi i trgovina divljim životinjama!"
Kineska vlada nedavno je zaustavila prodaju i konzumiranje divljih životinja kao odgovor na koronavirus.
"Otkad je Huanan u nevolji, našim tržištem se strogo upravlja. Niko ne želi postati novi Huanan. Svi su uplašeni", rekao je prodavač mesa u Baishazhouu za ABC News.
Na ulazu u tržnicu Baishazhouu piše i da je deset slučajeva koronavirusa otkriveno na tom mjestu, iako nije jasno da li su bili zaraženi prodavači ili kupci. Svi zaraženi su oporavljeni, piše na bilbordu.
Azijska mokra tržišta pažljivo se nadgledaju zbog egzotičnih divljih životinja koje su nekada prodavane na njima. Naučnici vjeruju da uslovi unutar tržišta i neposredna blizina divljih životinja i ljudi čine savršenu podlogu za razvijanje novih virusa.
Za izlaske iz krize pojedinci i države najčešće se okreću vlastitim potencijalima, zapostavljenim resursima ili ranije nedovoljno naglašenim komparativnim prednostima. U slučaju ekonomske krize u kojoj je naša ekonomija sada odgovor bi mogao biti u poljoprivredi.
Poljoprivreda u našoj zemlji ostala je posljednjih dvadesetak godina samo na potencijalu te bivala najčešće iznevjerena između najava zarade preko noći u pojedinim kulturama koje su se nametale i zapostavljenosti od vlasti.
Poljoprivreda Federacije BiH je više od dva desetljeća marginalizirana, kaže za Klix.ba Ahmed Džubur profesor s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru i predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Federalnog parlamenta. On kaže kako poljoprivreda nije bila strateška djelatnost te je kao takva bilježila stalne negativne trendove koji su bili tako očigledni da se značajan broj fizičkih osoba i pravnih subjekata prestao baviti ovom, u razvijenim državama, strateškom djelatnosti.
"Ne treba se vraćati predaleko unazad kako bi se pronašli analitički dokazi za 'puštanje niz rijeku' sektora poljoprivrede, kako animalnog, još više njenog biljnog segmenta. Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2019. godini manja je za 7,3% u odnosu na 2018. godinu. Biljna proizvodnja manja je za 9,0%, a stočarska za 3,9% u odnosu na 2018. godinu. U biljnoj proizvodnji, smanjenje proizvodnje se bilježi u svim granama: u ratarstvu za 5,0%, u voćarstvu za nevjerovatnih 29,1% te vinogradarstvu za 2,2% u odnosu na 2018. godinu. U ratarstvu je smanjena proizvodnja po svim grupama usjeva: žita za 8,3%, industrijskog bilja za 3,9, povrća za 0,5 i stočno-krmnog bilja za 13,3% u odnosu na 2018. godinu", navodi on.
Pojavom koronavirusa ključni kreatori svekolikog razvoja, ali i devastacije pojedinih sektora privrede i poljoprivrede, dodaje, su uvidjeli da marginaliziranje i svjesno i nesvjesno uništavanje domaće poljoprivrede i, s njom u direktnoj vezi, prerađivačke prehrambene industrije, ima nesagledive egzistencijalne posljedice po kompletnu društvenu zajednicu.
"Odjednom su, preko noći, postale svima vidljive razmjere ovakvog dugotrajnog fatalnog pristupa, posebno u svjetlu javno proklamovanih objava brojnih država kao što su Turska, Mađarska, Italija, Španija, Njemačka... da će vlastite resurse prehrambenih sirovina i prerađevina zadržati, prije svega, za vlastito stanovništvo", kaže Džubur koji navodi i kako je nakon propasti bivše države nestalo zajedničko, ozbiljno tržište poljoprivredno-prehrambenih sirovina i proizvoda.
Poznato je kako je Jugoslavija imala ozbiljne proizvođače mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava (Petrokemija Kutina, Zorka Šabac…), poljoprivrednih mašina (IMT, Tomo Vinković,…) te brojnih drugih djelatnosti koje su ovaj sektor činile samoodrživim i autonomnim. Republika Bosna i Hercegovina nije imala sreću da u svome okrilju ima ozbiljne resurse u smislu produkcije najvažnijih inputa poljoprivredne proizvodnje te je postala, i do današnjih dana ostala, apsolutno zavisna od uvoza iz inostranstva.
Džubur kaže kako smisao ove hronologije nije konstatovanje sumorne prošlosti i sadašnjosti te da je pandemija, kakvog li apsurda, otvorila vrlo izvjesne, svijetle perspektive futurističkog karaktera agrarnog sektora u Federaciji BiH.
"Raduju najave ozbiljnih političkih faktora da će ulaganja u sektor agrara u vremenu koje dolazi biti mnogostruko veće, što će biti od velikog značaja kako za sve u sektoru agrara tako i za državu uopće. Uvjeren sam da će se desiti novi pristup koji podrazumijeva redovnu isplatu značajno uvećanih poticajnih sredstava, reanimaciju zapuštenih i devastiranih robnih rezervi za otkup svih eventualnih robnih viškova, stimulativne mjere podrške i zaštite, reafirmaciju vlastite proizvodnje autohtonog sjemenskog i sadnog materijala kako bi se eliminisala zavisnost od uvoza istih iz inostranstva. Ovo su samo neke od mjera koje bi 'postkoronalnu agrarnu epohu' za poljoprivrednike učinile prosperitetnijom", zaključio je Džubur.
Ovo korespondira s najavama odgovornih za agrar u Vladi Federacije BiH. Jučer je ministar Šemsudin Dedić kazao kako je najznačajnija aktivnost vlasti podrška proljetnoj sjetvi, a da je javni poziv u toku te da je za ovu namjenu izdvojeno 9,5 miliona KM.
Kazano je i kako je prošle sedmice resorno ministarstvo s Razvojnom bankom potpisalo ugovore i stavilo na raspolaganje poljoprivrednicima povoljnu kreditnu liniju za sve one koji žele povećati stočni fond i potrebnu mehanizaciju za bavljenje poljoprivredom.
Udruga čeških turističkih agencija predlaže stvaranje posebnih zračnih i cestovnih koridora za zdrave turiste koji ne bi morali u 14-dnevnu samoizolaciju, piše u četvrtak Jutarnji list.
Preko internet oglasa pronašao je komodu za dnevnu sobu te je sa prijateljem otišao po nju. Još dok su je iznosili iz stana čovjeka od kojeg su je kupili, čuli su da se nešto kotrlja u komodi, ali mislili su da je riječ o nečemu drugom.
Iz NASA-e su kazali da su njihovi astronomi pronašli planetu u drugom Sunčevom sistemu koja je mnogo slična Zemlji
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
