Ženski likovi prikazani u filmovima i televizijskim serijama su još uvijek marginalizirani i seksualizirani, a teoretičari filma su zaključili da je način na koji su žene zastupljene u popularnoj kulturi poprilično mizeran.
Nemanja D. iz Teslića uhapšen je zbog sumnje da je provalio u diskont u Tesliću odakle je tokom vikenda ukrao 40 kartona piva i druge predmete, potvrđeno je za Srpskainfo.
Prema nezvaničnim inforamcijama sumnja se da je Nemanja D. do sada ukrao najmanje 130 gajbi piva.
– Uglavnom je krao „Tuborg“, ali nije bježao ni od „Nektara“ i „Jelena“. Kada su u pitanju bezalkoholna pića najčešće je krao “Red bull” i “Fantu” u limenkama, a od zestokih je krao Pelinkovac, Vlahovo, Gorki list, Džek Denijels, onda votku Smirnof i druga pća – pojasnio je izvor Srpskainfo.
Na osnovu naredbe Osnovnog suda Teslić, policija je juče pretresla dvije lokacije koje koristi Nemanja D, kojom prilikom su pronađeni i oduzeti otuđeni predmeti koji će biti vraćeni oštećenom licu, a koja potiču iz zadnje krađe. Kod navedenog lica su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnih djela.
Za navedeno lice postoji i osnov sumnje da je u periodu od kraja novembra 2019. godine do početka januara 2020. godine, u dva navrata ispred jednog trgovinskog objekta i u dva navrata izvršilo provale u jedan diskont pića u Tesliću, odakle je ukrao veću količinu različitih alkoholnih i bezalkoholnih pića – rekla je portparol PU Doboj Dragana Kerkez.
Ona je dodada će protiv njega biti podnesen izvještaj zbog krađe i tri krivična djela teška krađa.
Sudeći po uzbudljivom traileru novog filma, ljubitelji akcije i drame inspirisane događajima Drugog svjetskog rata neće biti razočarani.
Kada je riječ o zagađenju povezanom s automobilima, fokus je na emisiji gasova, ali je tu i zagađenje koje je rezultat trošenja guma.
U glavnom gradu Austrije postoji Udruženje za socijalni transfer "Wiener Tafel" koje se bavi spašavanjem namirnica na zelenim pijacama i tržnicama od propadanja.
IT industrija je najtraženija prilikom zapošljavanja i s pravom se smatra poslom budućnosti. S obzirom na to da je u društvu uvriježeno mišljenje da je riječ o "muškoj" oblasti, brojnim ženama je to utjecalo na samopouzdanje pa tako podaci pokazuju da je samo 20 posto njih u BiH zastupljeno u IT sektoru.
Mirad Maglić direktor Microsofta u BiH naveo je da su ova kompanija, ali i brojne obrazovne ustanove usmjerene ka ohrabrivanju djevojaka, ali i žena da prošire svoje znanje o prirodnim naukama i tehnologiji i samim tim postanu dio IT industrije.
"Razlozi zbog kojih su žene manje zastupljene u IT sektoru su brojni i raznovrsni, moguće je da je riječ o psihološkim, sociološkim i kulturološkim uzrocima, ali bih rekao da taj broj raste iz godine u godinu. U Microsoftu imamo godišnju inicijativu koja na svjetskom nivou zapošljava djevojke u tehnologiji. U našoj kompaniji ih je 30 posto i rekao bih da on raste jer je prije nekoliko godina bio mnogo manji. Generalno inicijativa zapošljavanja žena u IT industriji je od izuzetne važnosti", naveo je Maglić.
Na početku razvoja IT-a žene su bile ravnopravne s muškarcima u ovom sektoru
Aida Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva (CPCD) je pojasnila kako ova organizacija godinama u kontinuitetu radi na prikupljanju podataka o zastupljenosti žena u IT sektoru te njihovoj uključenosti u ovu perspektivnu granu.
Dodala je i to da su na početku razvoja IT-a djevojke bile ravnopravne s muškarcima u ovoj oblasti, međutim, pojavom promotivnih materijala i reklama kojima se ovo zanimanje počelo pripisivati muškarcima i obrazovanje je krenulo u tom smijeru.
"Došlo je do toga da ljudi mentalno više usmjere mušku djecu u ta zanimanja umjesto žensku. Iako nema egzaktnih podataka o zastupljenosti žena u IT sektoru u BiH, prema procjenama taj broj je 20 posto. Tačno je da smo patrijarhalna sredina, ali mislim da je sve u našim glavama i razmišljanju. Žene kao i muškarci trebaju i mogu ravnopravno doprinositi u ovoj oblasti. Radeći s djevojkama ustanovili smo da njima nedostaje samopouzdanja, a znanje nije problem", poručila je Daguda.
Primjeri uspješnih žena u IT sektoru
Da IT sektor ne poznaje spol, ali ni državne granice dokaz je Lejla Hadžiabdić koja trenutno radi kao menadžer za razvoj pri Microsoftu za područje centralne i istočne Evrope sa uredom u Zagrebu. Naša sagovornica je ujedno bila i prva zaposlenica Microsofta prije nešto više od 14 godina i uspjela je u tom poslu iako je, kako nam je navela, bilo predrasuda.
"Na kraju je najbitnije da li ćete se pomiriti s tim predrasudama ili ćete se odlučno boriti protiv njih i dokazati mnogima da nisu upravu. Moja karijera se razvijala jako dobro, jer ja sam radila oko deset godina u Microsoftu u BiH i onda sam se preselila u Zagreb gdje sam počela raditizapočela saradnju sa velikim Enterprise partnerima i prešla sam na poziciju direktorice prodaje za BiH, Hrvatsku, Sloveniju i Albaniju. Nakon četiri godine u Hrvatskoj radim u centralnoj i istočnoj Evropi s 33 zemlje sa našim najvećim globalnim partnerima", dodala je.
Ispričala nam je i to da kao tinejdžerka sebe nije zamišljala u IT sektoru čemu doprinosi činjenica da je završila Fakultet političkih nauka. Ipak, kako je naglasila, na kraju se odvažila okušati i u biznisu.
"Kada sam imala svega 16 godina IT oblast je bila potpuno drugačija nego što je danas. Moguće je da se i smatrala pretežno muškom, bili su veliki serveri i računari, a danas je sve digitalno i mnogo je lakše. Da danas imam 16 godina i da mogu pogledati u budućnost definitivno bih izabrala karijeru u IT industriji. Zbog toga želim poručiti mladim djevojkama da ne razmišljaju o predrasudama već da budu sigurne u sebe i da rade ono prije svega ono što vole jer ipak 80 posto našeg života provedemo na poslu", istakla je Lejla.
I Anela Husković je svoju IT karijeru nastavila u Hrvatskoj, također pri Microsoft kompaniji u oblasti umjetne inteligencije. Za razliku od Lejle, Anela je od rane mladosti sebe vidjela u IT industriji tako da je i svoje obrazovanje usmjerila ka tome. Završila je Fakultet za elektrotehniku i informatiku, a iz ove oblasti je magistrirala u Francuskoj.
"Na početku sam se susretala s mnogo izazova i problemom da me ljudi ne shvataju ozbiljno jer sam mlada i mislili su da se zbog toga ne razumijem u IT industriju. Ipak, u moju korist ide činjenica da je umjetna inteligencija, oblast kojom se ja bavim, kao nauka jako mlada i niko nema više od pet godina iskustva u tome, a ja imam tri tako da se može reći da je to dovoljno", rekla je Anela i dodala: "Ja sam također porijeklom iz BiH kao i moji roditelji. Iako sam u određenim trenucima odgajana patrijarhalno, s druge strane sam bila ohrabrivana da mogu raditi sve ono što volim i moj otac me je potakao da se počnem baviti IT sektorom. Ako nemate podršku sve je uzaludno", ispričala je Anela.
IT industrija je područje koje najviše interesuje Aminu Zekaj koja trenutno pohađa OŠ Fatima Gunić u Sarajevu. S obzirom na to da je sada deveti razred i da je na raskrsnici kada je riječ o obrazovanju, ispričala nam je da se upravo pronalazi i u budućnosti vidi u oblasti tehnologija i programiranja.
"Iako je to ambiciozno zanimanje, nije ga teško savladati, a ja se od svoje šeste godine zanimam za programiranje i IT sektor. Planiram biti inžinjer i studirati neke od tehnoloških fakulteta jer mi je to previše interesantno. Pohađala sam brojne kurseve za programske jezike Python i Basic i time je moja ljubav prema ovoj profesiji postala sve veća", navela je Amina.
Govoreći o podijeljenosti IT-a na muški i ženski sektor, Amina je istakla da programiranje i tehnologija ne određuje spol i da poznaje mnogo uspješnih žena koje rade u njemu. Poručila je da se samo moraju oduprijeti predrasudama i ostvariti svoje ciljeve.
"Trenutno razmišljam da upišem Treću gimnaziju u Sarajevu gdje bih izabrala informatički smijer, ali se iskreno dvoumim između njega i matematike jer mnogo volim prirodne nauke i planiram dalje svoje obrazovanje njima posvetiti. I želim naglasiti da je svaki čovjek sposoban i da može uspjeti ukoliko ima jaku želju", zaključila je Amina
U Bosni i Hercegovini će preovladavati pretežno oblačno vrijeme. Sunčanije na jugu zemlje prijepodne. Slabe padavine uglavnom na istoku i sjeveroistoku Bosne.
Na planinama će pasti i malo snijega. Lokalno vrlo slabe padavine su moguće prije podne na području Krajine i centralnom dijelu Bosne.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Krajem dana vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2, na jugu zemlje do 8 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 7 i 12, na jugu zemlje do 16 stepeni.
U Sarajevu oblačno. Prijepodne povremeno može padati veoma slaba kiša. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 1, a najviša dnevna temperatura zraka oko 8 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.
“BABINE HUKE”
Narednih dana će biti promjenjivo vrijeme, što bi po narodnom vjerovanju trebalo biti da su nam stigle “babine huke” kada se sudaraju tople i hladne zračne mase.
“Babine huke”, kada se u kratkom intervalu manifestuju sva četiri godišnja doba, su prvi vijesnici proljeća i u našoj zemlji će biti prisutne između 10. i 17. marta.
OD ČETVRTKA TOPLIJE
Sutra u Bosni i Hercegovini prije podne pretežno oblačno vrijeme. U drugoj polovini dana postepeno razvedravanje. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 13 i 20°C.
U četvrtak se prognozira pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva u Bosni će biti magle po kotlinama i uz riječne tokove. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 6°C, na jugu do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 18 i 24°C.
U petak prije podne se prognozira naoblačenje. U noći na subotu u nizinama se očekuje kiša, a u višim područjima slab snijeg. U jutarnjim satima slabo jugo. Sredinom dana vjetar mijenja smjer na sjever i sjeveroistok umjerene jačine. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 4 i 9°C, na jugu do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 19°C.
Jedna od najboljih interpretatorki sevdalinki u BiH Izeta Beba Selimović preminula je jutros u Sarajevu, potvrdila je Feni njena porodica.
Njen suprug Dževad Šabanagić istaknuo je Bebu Selimović kao čuvara sevdalinke, koju je najviše voljela, posvetila joj život i karijeru.
"Na najčestitiji način je obogatila i sačuvala naše nematerijalno blago, a to je sevdalinka. Kao građanin kažem da je njen odlazak veliki gubitak na našoj kulturnoj sceni", naglasio je za Fenu.
Detalje vezane za komemorativni skup i ukop porodica Bebe Selimović saopćit će naknadno.
Beba Selimović započela je pjevačku karijeru u Radio Sarajevu, a ubrzo je postala popularna. Mnogi su je nazivali "Dama sevdaha", zbog njenog ozbiljnog i časnog odnosa prema profesiji, kao i zbog njenog ozbiljnog ponašanja na estradi.
Karijeru je posvetila izvornoj sevdalinki, zadržala je njenu originalnost. Snimila je značajan broj arhivskih snimaka sevdalinki u Radio Sarajevu. Dobitnica je mnogih priznanja i povelja za muzički uspjeh i pomoć u humanitarnim koncertima.
Ove stvari morate znate prije nego što potražite polovan dio na automobilskom otpadu.
Često vidimo djecu, pa čak i male bebe, kako se zabavljaju gledajući u pametne telefone, tablete i druge ekrane, a ono o čemu mnogi roditelji ne razmišljaju je, da vrijeme provedeno ispred njih, može ostaviti velike posljedice po dječije zdravlje.
U stručnoj terminologiji psihoterapeuti koriste novi izraz "ekranizam", koji označava negativne utjecaje ekrana na mozak, a psiholozi tokom rada sa djecom najčešće primjenjuju neurofeedback terapiju.
Djeca koja su predugo izložena ekranima počinju se zatvarati u sebe, imaju problem sa komunikacijom, govorom, koncentracijom i slično, a ako se na vrijeme ne prepoznaju negativnosti koje su nastale usljed prekomjernog provođenja vremena ispred ekrana, to može imati mnogo veće posljedice.
Prema riječima psihologinje i psihoterapeutkinje Ankice Baković, pokazalo se da postoje određene poteškoće u onome što dijete "daje od sebe".
- To je primarno govor, a potom koncentracija, fokus, budnost ili suprotno od toga - sanjarenje. Pokazalo se da postoje određena odstupanja od djece koja po rođenju nisu neurorizična, a u prvim godinama života, do treće, vide se podbacivanja. Pored svih dosadašnjih dijagnoza kojima se bavimo, a ciljano se misli na dijagnoze iz spektra pervazivnog razvojnog poremećaja, takvo dijete ne spada u tu kliničku sliku, a na ponašajnom planu jako je slično poteškoćama iz spektra autizma – kazala je Baković.
Negativni utjecaji ekrana
Objasnila je da tokom razgovora sa roditeljima dođe do informacija kako dijete u svojim prvim godinama života ispred ekrana dnevno provede četiri do pet sati, a neka djeca i više.
- Poteškoće koje vidimo u funkcioniranju djeteta u njegovim prvim godinama života često su izazvane dugotrajnim boravkom ispred ekrana. Dugotrajno se smatra sve što je duže od pola sata, s tim da neuropedijatri kažu da do djetetove treće godine to ne bi trebalo biti ni pola sata. Djeca sa kojom se ja bavim, ispred ekrana bila su četiri, pet ili više sati ukupno tokom dana. Dijete gleda u mobitel ili tablet ujutro dok jede, dok mama napravi ručak, nakon što malo odspava opet je ispred ekrana, pa ponovo dok jede... – dodala je.
Prema njemim riječima, tako provedeno vrijeme može imati dva negativna utjecaja.
- Prvi je to da dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati sa ekranima. U prvim kontaktima djeteta sa ekranom, ono pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da ono što je na ekranu ne uzvraća, dijete se počne zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor u komunikaciji. Kasnije tu imamo kliničku sliku koja izgleda kao "orjentiranost prema sebi", što mi često čujemo kao pojam sanjarenja – objasnila je.
Psihologinja je dodala da dijete tada razvija "unutrašnje svjetove", koji su neovisni o onome u kojem žive.
- U ranoj životnoj dobi je naučeno da u ekranu postoji jedan svijet, a dijete za sebe razvija drugi svijet i ta dva svijeta između sebe ne komuniciraju. To je najveća šteta ekranizma. Dijete nije naučilo komunicirati uz ekran, jer ekran se ne usklađuje sa djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa je onda dječiji mozak uvježban u isključivanje. Kada vidimo da se to otelo kontroli, da dijete ne vidi drugu djecu, povlači se u svoje svjetove i kutke, ili kada mi nešto pričamo a ono nas ignorira, ne obraća pažnju na braću i sestre, nove goste i slično, onda je sitacija alarmantna – naglasila je.
Ono što je veoma važno znati, smatra naša sagovornica, je da "ono što uvježbava, dijete na kraju i uvježba".
- Djeca se rađaju zdrava, a zdrav mozak se usklađuje sa sadržajem kojem je izložen, uvježbava. Ako ga stavite ispred ekrana, on se uvježbava u svojim isključivanjima - kazala je.
Druga negativnost koja proizilazi iz ekranizma, navodi Baković, je to što je dijete zbog vremena koje je provelo ispred ekrana propustilo mnogo toga, zbog čega mu je pričinjena ogromna šteta.
- Pored toga što je mozak djeteta bio jednosmjerno stimuliran u ranom životnom periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu bili stimulirani. Roditelji nama prsiholozima često dođu nakon neuropedijatra koji im je rekao da je magnet mozga uredan, ali njima nije jasno zašto dijete ne govori. Zdrave ćelije u mozgu, zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj. Ali neće sam od sebe. Ako imate materijal za kuću, ona se neće sama sagraditi. Materijal može propasti. Iako ste imali sve, nemate kuću. Tako je i za zdrave stanice u mozgu, jer one ne znače uredan kognitivni razvoj. Nužan je podražaj iz okoline – naglasila je.
Mozak funkcionira po zakonima prirode
U ranoj životnoj dobi djeteta postoje optimalne faze razvoja i periodi kada se treba uspostaviti, kako navodi naša sagovornica, sposobnost fokusa, koordinacije govora, mišićne ekspresije, uspostavljanja kontakta vidom i slično.
- Naš mozak je dio prirode i on funkcionira po zakonima prirode. Postoje tačno određeni periodi u razvoju djeteta šta se u kognitivno-mentalnom planu razvija svaki mjesec. Zna se koje sposobnosti djeteta se u kojem mjesecu života razvijaju, ali neće same od sebe, već uz podražaj iz okoline. Ako dijete ostane pod staklenim zvonom, izolirano od tog podražaja i "vegetira" ispred ekrana, neuroni se međusobno ne povezuju sami od sebe. Da bi se te stanice u mozgu povezale, nastaju sinapse, mreža neurona, a mreža neurona je sposobnost. Prvi korak u tome nedostaje zbog ekranizma, a to je stimulacija iz okoline, plus jednosmjerna stimulacija koja dijete okreće prema njemu i zatvara ga, gdje imamo autističnu sliku i usporen jezičko-govorni razvoj - objasnila je Baković.
Nerijetko joj se kroz rad dešavalo da dođe majka sa djetetom koje ne govori jezik kojim pričaju njegovi roditelji, već naprimjer engleski.
- To se dešava kada je dijete u toj jednosmjernoj komunikaciji bilo toliko uporno za preživljavanjem, pa čak i sa ekranom koji s njim nije pričao, da je počelo ponavljati za njim. Ekran s djetetom ne uspostavlja komunikaciju, ali iz očaja da komunicira s nekim, dijete počinje komunicirati u smislu klipova koje kupi iz sadržaja kojima je izloženo. Pustite djecu u lokvu, blato, drvo, kamen, da se suživi i stimulira mozak – istaknula je.
Ovom problemu pristupa se u sklopu neurofeedback terapije. Psihologinja navodi kako najprije napravi kliničku sliku djeteta, koja je ista u autizmu i pseudo-autizmu.
- Slika je ista, ali je tempo napredovanja djeteta različit. Kod prve kliničke slike – autizma, napredovanje je mnogo, mnogo sporije. Neurofeedback služi da smanji intenzitet poteškoća, ali mi je cilj raditi i prevenciju. Meni je sada na terapijama dominantno 2018. godište. To su djeca od dvije godine. Trudim prčati o tome, promovirati... Roditelji, koji dođu kod mene i spoznaju istinu da su sudionici štete koja je napravljena kod djeteta, su očajni. Ja im kažem "nemate koristi od tog očaja, hajde da sada dijete iščupamo, a vi promovirajte okolo i pričajte. Ekrani za djecu ne dolaze u obzir – zaključila je.
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
