Kako možemo očekivati da naša djeca poštuju i vole svoju domovinu, ako im mi sami ne usadimo tu ljubav? Da bi bili u mogućnosti da im usadimo tu ljubav potrebno je da ih upoznamo sa historijom države, sa detaljima zbog kojih će se oni ponositi kad kažu da žive u Bosni i Hercegovini.

Ono što bi se u svakoj drugoj državi smatralo normalnim je da se ti detalji uče u školi, ali pošto mi živimo u državi posebnoj po mnogo čemu – to u nas nije slučaj. Naš obrazovni sistem najmanje pažnje poklanja baš najvažnijoj stvari – historiji BiH, nama je važnija historija svjetskih sila nego naša bosanska historija. Zbog takvih stavova mi zanemarujemo našu državu i istinsku veličinu koju je ona predstavljala kroz historiju.

O tome nema puno podataka, ali ono što je dostupno potvrđuje izuzetnu činjenicu da je „u mjestu koje se zove Bosna“ već 1175. godine postojao i djelovao univerzitet, visoko učilište bosanske vjerske organizacije. Postojanje univerziteta se sa sigurnošću može pratiti od 1175. godine, mada postoje naznake da je postojao i prije – time bi on spadao u jedan od prvih evropskih univerziteta. O njegovom postojanju, direktno ili indirektno, govore četiri historijska izvora koji su ustvari izvještaji i bilješke protivnika tadašnje bosanske vjere koji se čuvaju u Tajnom Vatikanskom arhivu gdje se mogu naći dokumenti stari čak 1200 godina.

Historičari navode da je pojam Bosna dvoznačan, da se pod tim prvo podrazumijeva tadašnja suverena država a da se uže značenje odnosi na zbir lokaliteta (Biskupići, Mile, Moštre i Visoki), koji su zajedno činili političko, duhovno i trgovinsko središte države Bosne.

U Moštru je postojao Univerzitet još davne 1175. godine, podataka o sadržaju predavanja nema mnogo jer se on držao u tajnosti, pošto se ova nauka (vjera bosanska) nije priznavala izvan granica zemlje i njeni sljedbenici su kažnjavani, a osim toga, vremenom su bosanske arhive uništene u ratovima. Na osnovu ono malo raspoloživih izvora može se tvrditi da su se predavanja odnosila na područje vrlo široko shvaćene teologije, prije svega etike, medicine i sakramentologije. Predavanja su držana na latinskom jeziku zbog mnogih stranih studenata, što govori mnogo o nivou pismenosti u srednjovjekovnoj Bosni.

Mi ne znamo cijeniti sebe i svoju historiju, pa kako onda možemo očekivati da nas drugi poštuju i cijene? Kada ćemo i mi morati znati historiju naše zemlje, a ne historiju zemalja koje su nam pomagale u ratovima? Kada ćemo prestati omalovažavati vlastitu domovinu i ponižavati je činjenicom da ne znamo njenu historiju? Takvim odnosom prema njoj samo pokazujemo da se stidimo činjenice da živimo u njoj, pokazujemo koliko smo nezahvalni za sve što nam je ona pružila i omogućila.

Živimo u zemlji u kojoj se voda može piti sa izvora, u kojoj možemo udisati čist zrak, u kojoj nema uragana i cunamija, a opet sve to ne znamo voljeti i poštovati. Krajnje je vrijeme da se probudimo i shvatimo da živimo u raju na zemlji, budući da imamo resurse koji mnogi nemaju, a sve bi dali da imaju, piše vipromo.ba.

Na temu starobosanskog učilišta pisao je i historičar Enver Imamović: STAROBOSANSKI UNIVERZITET IZ 14. STOLJEĆA.

Broj prodatih stanova u Republici Srpskoj u trećem kvartalu ove godine dosta je manji u odnosu na isti period prošle godine, dok su cijene ove u odnosu na prethodnu godinu drastično povećane.

Pokazuju ovo podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske, u kojima se navodi da je broj prodatih završenih novih stanova u RS u trećem kvartalu ove godine manji za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Korisna površina prodatih novih stanova u trećem tromjesečju 2022. u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine manja je za 13,7 odsto”, ističe se u podacima Zavoda za statistiku RS.

Dodaje se da je prosječna cijena prodatih novih stanova u trećem kvartalu ove godine u odnosu na treće tromjesečje 2021. godine viša za 56,7 odsto.

“U Republici Srpskoj je u trećem kvartalu prodato 649 stanova, a prosječna cijena po kvadratnom metru je bila 2.685 KM. U Banjaluci je u trećem kvartalu ove godine prodato 207 stanova, a prosječna cijena po kvadratu je bila 3.729 KM”, stoji u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, istakao je za “Nezavisne” da je jedan od razloga pada potražnje za novim stanovima poskupljenje kvadrata, jer su ulazni troškovi investitora zbog poskupljenja građevinskog materijala mnogo veći.

“Drugim dijelom, to su i opšti kontekst i inflacija jer je kupovna moć ljudi manja. Nakon poskupljenja svega, nevezano za nekretnine, kreditna sposobnost stanovništva je manja. Ovo je jedan normalan ekonomski slijed. Ipak, kada pogledamo ukupan promet nekretnina, on nije smanjen jer je došlo do preraspodjele. Sad ljudi više kupuju placeve i kuće i problem stambenog zbrinjavanja pokušavaju da riješe na drugi način. Slabija prodaja stanova u novogradnji kompenzovana je povećanjem kupovine nekih drugih vrsta nekretnina”, naglasio je Milanović.

Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” u Prijedoru i urednik Facebook stranice “Dom.ba”, istakao je da nisu primijetili neku slabiju potražnju za stanovima, ali da je ona možda izražena u nekim manjim procentima.

“I dalje je izražena potražnja za manjim stanovima od 29 do 45 kvadrata. Ono što je drugačije jeste finansijska struktura, te su ljudi početkom godine uglavnom gotovinski rješavali taj vid štednje i ulagali u nekretnine zbog inflacije, a sad učešće uz kredit, da li hipotekarni, stambeni ili namjenski, zavisi od samom učešća. Što se tiče polovnih stanova, isto su traženi, ali ne može se reći da je isto kao prošle godine. Ljudi zovu i informišu se. Ono što je sigurno je da se nije prepolovila potražnja, a cijene stanova u Prijedoru su oko 2.700 KM sa PDVom, dok su cijene garažnih mjesta povećane sa 20.000 na 35.000 KM”, naglasio je Gruban.

Izvor: Nezavisne

Akcizna politika u BiH za sljedeću godinu neće uticati na cijene cigareta. Jedino što bi moglo uticati na cijene cigareta jesu proizvođači ili distributeri.

Kako je za portal InfoBijeljina rečeno iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, novom Odlukom o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i akcize na duvan za pušenje za 2023. godinu, specifična akciza po paklici cigareta iznosi 1,65 KM, kao što je to i u ovoj godini, ali u protekle dvije godine.

Takođe, kako nam je rečeno, propocionalna akciza je 42 odsto maloprodajne cijene paklice cigareta, kao što je bilo i u svim ranijim godinama.

"Prema tome, akciza po paklici cigareta se nije mijenjala, pa samim tim nema ni osnove za podizanje maloprodajnih cijena, barem što se tiče zakonske legislative", rekao je za portal InfoBijeljina Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema odluci Upravnog odbora UIO, povećana je minimalna akciza po paklici cigareta i to sa 3,33 KM na 3,35 KM po paklici.

Međutim, u osnovi to neće ništa mijenjati pošto je u cijeni paklice cigareta već sada akciza veća od minimalne za 2023. godinu. Da to pojasnimo, uzmimo za primjer paklicu cigareta koja danas košta 5,90 KM.

U toj cijeni je proporcionalna akciza 42 odsto maloprodajne cijene i to iznosi 2,48 KM i specifična je 1,65 KM, a zbir te dvije akcize iznosi 4,13 KM. Dakle, to je već danas više od minimalne za 2023. godinu koja ne smije biti manja od 3,35 KM.

Ratko Kovačević je podsjetio da je formiranje cijena na tržištu slobodno i to zavisi od svakog velikog proizvođača i distributera cigareta.

"Zato moramo sačekati da te kompanije eventualno dostave nove maloprodajne cijene cigareta, ali to nije zbog povećanja akciza, jer se specifična i proporcionalna akciza nisu povećale", naglasio je Kovačević za portal InfoBijeljina.

Izvor: InfoBijeljina

Zbog nižih cijena željeza i čelika na svjetskom i našem tržištu, tokom naredne godine trebalo bi da dođe do smanjenja cijena nekretnina u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici "Nezavisnih".

Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine "Remax" iz Banjaluke, istakao je da su se cijene željeza i čelika spustile na prošlogodišnji nivo, prije velikih poskupljenja.

Ekonomista Milenko Stanić naveo je da se generalno može očekivati da naredne godine dođe do smirivanja cijena.

"Cijena željeza je već polovinom ove godine pokazala tendenciju pada, a obično kada padnu cijene sirovina potrebno je da prođe jedan period da se to odrazi na kretanje cijena finalnih proizvoda. U ovom slučaju to su nekretnine, odnosno stanovi, jer veliki dio proizvoda od željeza se ugrađuje u stanogradnju i sigurno je da će to uticati na zaustavljanje rasta cijena stambenog prostora, koji smo imali tokom cijele ove godine", kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, drugi faktor koji će uticati na niže cijene nekretnina je slabija potražnja zbog skupoće.

"Prihodi stanovnika ne mogu da prate visoku inflaciju pa je tako došlo do slabije potražnje za stanovima i drugim nekretninama, što će takođe uticati na to da tokom naredne godine cijene na tržištu budu niže", pojasnio je Stanić.

Miloš Vidić iz firme "Komerc mali" iz Prnjavora rekao je da je došlo do pojeftinjenja željeza i čelika i u Bosni i Hercegovini zbog nižih cijena na svjetskom tržištu.

"Inflacija ipak radi svoje pa je situacija u narednom periodu neizvjesna. Evidentno je da je prodaja željeza i čelika opala kako na svjetskom nivou, tako i kod nas. Do kraja godine možemo očekivati da će cijene manje-više biti na istom nivou kao sada. Trenutno su cijene kao polovinom prošle godine. Ne znamo da li će cijene još padati zbog visokih cijena energenata", pojasnio je Vidić.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u toku prvih 10 mjeseci ove godine uvezeno je željeza i čelika, kao i proizvoda od željeza i čelika, u iznosu od 1,6 milijardi KM.

"Najviše je uvezeno iz Srbije, i to za oko 220 miliona KM, pa slijedi uvoz iz Hrvatske za 98 miliona KM, te Turske za oko 85 miliona KM", stoji u podacima UIO BiH.

U toku prošle godine uvezeno je ukupno željeza i čelika, kao i proizvoda od željeza i čelika, za iznos od 1,5 milijardi KM.

Izvor: Nezavisne