Pod izlikom narodski utvrđene ljekovitosti, građani Tuzlanskog kantona sve više konzumiraju vodu sa javnih česmi koje nisu zdravstveno ispitane. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice po zdravlje koje takva voda može izazvati, ukazujući na važnost opreza.
Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona dva puta godišnje radi analizu kvaliteta vode na javnim izvorištima. U posljednjoj analizi od obrađenog 31 uzorka, njih 11 je bilo neispravno, dok se 20 može koristiti za piće.
Ova analiza izvršena je u martu ove godine, shodno preporukama higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja, ali njome nisu obuhvaćena sva javna izvorišta.
Iz Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo za Klix.ba kažu da u Tuzlanskom kantonu ne postoji sistem kontinuiranog praćenja kvaliteta pitke vode u svim javnim objektima, posebno iz javnih česmi, odnosno izvorišta.
"Ovakav način kontrole pitke vode je manjak i on nosi rizik da se na vrijeme ne otkrije uzrok zagađenja, a samim tim i ne poduzimaju blagovremene adekvatne preventivne mjere. Shodno tome, javne česme koje nisu priključene na mrežu gradskog vodova su nesigurni izvori vodosnabdijevanja. Međutim, zbog sigurnosti zdravlja građana, naš zavod većinu njih kontroliše u martu i julu svake godine", kaže nam dr. Selma Azabagić, rukovoditeljica Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo TK.
Ove godine među neispitanim izvorištima našla se i javna česma Sadas u tuzlanskom prigradskom naselju Šići, koja dnevno broji na desetine konzumenata vode.
Većini, kako nam kažu, papir o ispravnosti nije potreban, vjerujući predanjima da je ta voda korisna za zdravlje jer pospješuje funkcioniranje bubrega i jetre, poboljšava imunitet i doprinosi rješavanju problema na koži.
"Ovu vodu točim dugi niz godina, na nju sam navikao i teško da drugu mogu piti. Ona u sebi ima mangana koji djeluje na nervni sistem pa se u određenim periodima mora napraviti pauza od 10 do 15 dana. Konzumiranje ove vode mi nije donijelo nikakve neželjene efekte", kaže nam Arif Muratović, kojeg smo na izvorištu zatekli u trenutku dok je točio vodu.
Vodu sa Sadasa konzumira i Omer Džinić koji vjeruje narodskim predanjima da ona pospješuje izbacivanju kamena iz organizma.
"Da je ova voda kvalitetna potvrđuje vam i to da se na red za točenje zna čekati po dva ili tri sata. Da ima nekih negativnih dejstava, svi bismo sigurno to osjetili na svom organizmu. Ljudi je najviše koriste za rastvaranje kamena u bubregu, a mnogi su ovdje dolazili i pričali da im je ona u tome zaista pomogla", navodi Džinić.
S druge strane, iz Zavoda za javno zdravstvo TK apeluju na građane da ne koriste vodu sa izvora koja nisu ispitana. Kako naglašavaju, najčešći razlog neispravnosti vode je nedostatna dezinfekcija, odnosno neodržavanje vodnih objekata, zbog nepostojanja osoba koje bi bile zadužene za čišćenje i uspostavljanje sistema za hlorizaciju.
"Koliformne bakterije koje se najčešće nađu tokom analiza govore u prilog visokog rizika korištenja ovakvih voda jer je ona fekalno zagađena. Konzumiranje takve vode može donijeti posljedice po zdravlje u vidu gastroenterokolitisa, infekcije urinarnog trakta te gastritisa koji su praćeni prolivom, povraćanjem i visokom tjelesnom temperaturom", upozorava Azabagić, inače specijalistica higijene i zdravstvene ekologije.
Korištenje neispravne vode za piće, kako navodi naša sagovornica, dugoročne posljedice po zdravlje ne može ostaviti.
"Građani koji konzumiraju vodu na tim lokalitetima su se kolonizirali na takav kvalitet vode, mada, svaka koja bakteriološki ili fizičko-hemijski nije ispravna proglašava se vodom koja nije za piće. Zbog toga mi uvijek preporučujemo da se konzumira voda iz gradskih vodova koji su kontinuirano pod kontrolom odgovornih osoba, a javne česme samo u slučaju nužde jer one kao takve mogu služi za alternativni izvor vodosnabdijevanja u vremenu poplava, elementarnih nepogoda i slično", naglašava Azabagić.
Građanima savjetuje da se informišu o rezultatima laboratoriskih ispitivanja prije svakog korištenja vode jer kontaminacija nosi već spomenuti rizik.
Kada je riječ o posljednjoj analizi koja je izvršena u Tuzlanskom kantonu, voda za piće zdravstveno nije ispravna na javnim česmama Kiseljak-prirodna mineralna, zatim Slavinovići, Ječmište i Lipa Mihatovići koje se nalaze u Tuzli.
Također, voda je nezdrava i na javnim česmama Djedovača u Gornjim Dubravama kod Živinica, Bjelkina voda u Banovićima, Zrnić Ševko Vida II u Gradačcu, Bukvik Gornji u Srebreniku, Terzikuša u Teočaku, Avdićkuša u Klokotnici kod Doboj istoka te Masle u Kalesiji.
Izvor:Klix.ba
