Menu

BiH (14964)

Uhapšena jedna osoba zbog pravljenja lažnog novca

 

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jučer su na području Konjica pretresli jednu lokaciju i uhapsili jednu osobu zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo "Krivotvorenje novca".

 

Prilikom pretresa prostorija koje koristi osumnjičena osoba, policijski službenici SIPA-e otkrili su i privremeno oduzeli određenu količinu lažnog novca u apoenima od 50, 100 i 200 konvertibilnih maraka, opremu za izradu lažnog novca te druge predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku.

 

Navedena osoba privedena je u prostorije SIPA-e i ispitana u svojstvu osumnjičene osobe.

 

O realizaciji navedenih aktivnosti policijski službenici SIPA-e sačinit će odgovarajuće izvještaje, koji će zajedno sa prilozima biti dostavljeni Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, saopćeno je iz SIPA-e.

 

Izvor: Radio Sarajevo

Više...

Tuzlanski poljoprivrednici će nuditi lošije domaće proizvode po cijeni višoj i do 50%

 

Neadekvatan odgovor nadležnih na ekonomske prilike u kojima je sektor poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu rezultirat će smanjenjem kvaliteta te povećanjem cijena domaćih proizvoda i do 50 posto, upozoravaju poljoprivrednici iz te regije.

 

Vlast u Tuzlanskom kantonu usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta na osnovu kojeg su izdvajanja za poljoprivrednike zadržana od lani i ona iznose sedam miliona konvertibilnih maraka. Proizvođači voća i povrća navode da to ne prati njihove potrebe, zbog čega najavljuju pad kvaliteta proizvoda te lančano povećanje cijena.

 

"Svojim ponašanjem nadležni na svim nivoima vlasti direktno utječu na proizvodnju koja je iz godinu u godinu sve manja. Poljoprivrednici odustaju od rada, većina polja danas je zapuštena, jer se više ne isplati baviti ovom proizvodnjom", kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona Enes Hasanović.

 

Zbog aktuelne situacije, poljoprivrednici ističu da će biti prinuđeni na povećanje cijena, što se već dešava.

 

"Garantiramo da će doći do lančanog povećanja cijena svih proizvoda jer mi drugačije ne možemo opstati. Kukuruz je već dostigao najvišu cijenu i u prodavnici ranije nikada nije bilo to da on košta 45 feninga po kilogramu. Ista je situacija i s pšenicom koje nema u dovoljnim količinama kako bi zadovoljila potrebe tržišta pa se mlinari već sada otimaju za to ko će veće količne otkupiti", navodi Hasanović.

 

Poljoprivrednici navode da će prostora za blago radovanje imati tek kada izdvajanja javog novca za njih budu u iznosu od 10 miliona KM, kao što je to bio slučaj 2010. i to u vrijeme kada je kantonalni budžet bio skoro duplo manji nego što je on trenutno.

 

Za razliku od povrtlara koji već sada najavljuju poslovanje u gubitku, ovu godinu na ekonomskoj nuli mogli bi završiti voćari, posebno jagodari, kojima su vremenske prilike u dosadašnjem dijelu sezone relativno išle na ruku.

 

"Jagodari ove godine neće imati povećanje podsticaja jer će oni ostati na istom što je negativno, uzmemo li u obzir da je poskupljenje repromaterijala zabilježeno do 20 do 90 posto. Mi već sad imamo manje zasada. Jagoda je ove godine podbacila 30 posto, a oni koji je rade iduće će je ostaviti u drugom rodu, što znači da nove količine nećemo saditi te ćemo u 2022. imati slabiji kvalitet", ističe za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.

 

Iduće godine, izvjesno je i da domaćih jagoda za izvoza neće biti, s obzirom na to da drugi rod po kvalitetu ne zadovoljava potrebe evropskog tržišta.

 

"Šta će nam do godine biti sada niko sa sigurnošću ne može reći, ali je velika mogućost da ćemo imati povećanje cijena za 40 do 50 posto u odnosu na trenutnu. Da li će to građani moći platiti sada je pod velikim upitnikom", nastavlja Mešković.

 

Osim voćara, povećanje cijena proizvoda do 50 posto najavljuju i povrtlari, na što su upozorili iz Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.

 

"Ukoliko nadležni ovoj oblasti ne posvete veću pažnju izvjesni su i protesti na ulicama jer nama je voda već došla do grla. Protesti su nam uvijek bili zadnja opcija na koji smo se najteže odlučivali, ali drugačijeg načina za opstanak nemamo", naglasio je Hasanović.

 

Za sjetvu treba 80 miliona KM, a poljoprivrednici dobili samo sedam

 

Troškovi planirane sjetve u Tuzlanskom kantonu ove godine iznose okvirno 80 miliona KM, a kako navode iz Kantonalne privredne komore, vlast je za tu namjenu izdvojila svega sedam miliona mraka, što je apsurdno.

 

"Očekivani prihod od takve sjetve je trebao biti više od 300 miliona KM, te shodno tome nikako ne možemo biti zadovoljni iznosom od sedam miliona maraka. Inače, ovaj iznos smo uspjeli izlobirati borbom s nadležnima jer je u budžetu prvobitno bilo planirano 4,5 miliona KM", ističe nam Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u komori.

 

Selimović navodi da poljoprivrednici tuzlanske regije nisu ni blizu onoga što bi mogli biti na tržištu, shodno resursima sa kojima raspolažu, prije svega zemljišnim, klimatskim i ljudskim koji je još uvijek u određenoj mjeri prisutan.

 

"Mi imamo veliku migraciju stanovništva sa sela u grad, odnosno napuštanja poljoprivredne proizvodnje i preseljenja tih radnika u fabrike ili izvan BiH. Nama sada postaje upitna i sezonska radna snaga, posebno kada je riječ o berbama i žetvama", nastavlja Selimović.

 

Jedino pozitivno što bi se moglo desiti je eventualno povećanje poticaja za proizvođače kornišona i organizatore proizvodnje te vrste krastavca, zatim za muzna grla i peradarsku industriju.

 

Sve ove oblasti prošle godine nisu novčano podržane, a da li će u konačnici dobiti novac znat će se u narednom periodu kada Vlada TK zvanično usvoji program raspodjele sredstava.

 

Izvor: Klix

Više...

Fabrike obuće imaju posla kao nikad i traže nove radnike

 

Narudžbe iz inostranstva uveliko povećavaju obim posla u fabrikama obuće u Bosni i Hercegovini, kao u cijeloj industriji tekstila, odjeće i kože.

 

S obzirom na lagano popuštanje uvedenih mjera protiv širenja pandemije COVID-19, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, u Bosni i Hercegovini za prvih pet mjeseci u 2021. godini pokazuju lagani oporavak industrije pa je tako izvoz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ovom periodu iznosio 596.428 maraka, što je za 9,92 posto više nego u istom periodu 2020. godine.

Istovremeno, analize Vanjskotrgovinske komore pokazuju da je izvoz cjelokupne industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u 2020 godini iznosio jednu milijardu 365.789.276 KM i manji je za 213 miliona 187.194 KM nego u istom periodu 2019. godine, kada je iznosio jednu milijardu 578.976.470 KM (zabilježen je pad izvoza od -13,50 posto).

 

U okviru navedenog izvoza, podsektor koža i obuća je ostvario izvoz od 739 miliona i 514.923 KM ili 169 miliona 485.691 KM manje nego u 2019. godini. (pokrivenost uvoza izvozom je bila 107,58 posto). Podsektor gotovih tekstilnih proizvoda u prošloj godini izvezao proizvode u vrijednosti od 548 miliona 861.102 KM ili 30 miliona i 299.784 KM manje nego u 2019. godini, uz pokrivenost uvoza izvozom od 98,57 posto.

 

Analizirajući rezultate uvoza cjelokupnog sektora, konstatovano je da je srazmjerno tome i on pratio pad izvoza. Prema prezentiranim analitičkim podacima, uvoz u 2020. godini je realiziran u iznosu od jedne milijarde 749.208.043 KM i manji je za 262 miliona 165.113 KM u odnosu na 2019. godinu, odnosno smanjen je za - 13,03 posto.

 

S obzirom na lagano popuštanje uvedenih mjera protiv širenja pandemije COVID-19, kako u svijetu, tako i kod nas, analize za prvih pet mjeseci u 2021. godini pokazuju lagani oporavak industrije pa je tako izvoz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u ovom periodu iznosio je 596 miliona 428.091 KM, što je za 9,92 posto više nego u istom periodu 2020. godine.

 

Istovremeno, sa povećanjem izvoza, porasla je i potražnja za repromaterijalima za proizvodnju, pa je tako i uvoz u periodu januar-maj 2021. godine povećan za 15,85 posto i iznosio je 776 miliona 366.327 KM.

 

U okviru prezentiranih dugoročnih (petogodišnjih) analiza izvoza i uvoza ove industrijske grane, istaknuto je da u periodu od 2016-2020. godine, ovaj sektor učestvuje sa 13,1 posto u ukupno ostvarenom izvozu Bosne i Hercegovine, navodi se u analizi Asocijacije industrije tekstila, odjeće, kože i obuće.

 

Direktor i vlasnik Fabrike obuće Dermal Radenko Bubić koja u Kotor-Varoši i Kneževu zapošljava 1.190 radnika, izjavio je da je opremanje nove hale u Kotor-Varoši u samom finišu te da bi polovinom augusta trebalo da započnu proizvodnju i u novom objektu.

 

- Nova hala namijenjena je za montažu obuće i planiramo da zaposlimo još 120 radnika. Obuću plasiramo u Njemačku, Austriju, Slovačku, Sloveniju i Italiju - rekao je Bubić.

 

Pune ruke posla ima i 1.220 zaposlenih u Fabrici obuće Bema, koja posluje u Banjoj Luci i Mrkonjić Gradu. Preduzeće se izvuklo iz krize koju je izazvala pandemija koronavirusa.

 

 

– Inopartneri šalju veće narudžbe. Pravimo 10 hiljada pari obuće dnevno, ali to je uglavnom lon posao. Svega jedan posto se odnosi na naš proizvod. Nažalost, obućarska industrija kod nas i dalje uglavnom prodaje jeftinu radnu snagu jer većinu čine lon poslovi – kazali su nam u Fabrici obuće Bema.

 

 

Izvor: Faktor

 

Više...

Potrošači na mukama: Na rezervoaru goriva izgube sve što su na plati dobili

 

Ukoliko danas na nekoj od benzinskih pumpi u Srpskoj gorivom napunite pun rezervoar zapremine 60 litara, to će vas izaći oko 20 maraka više nego godinu ranije, za koliko je, od lani, povećan i minimalac.

 

Najbolje to ilustruje rast brojnih cijena, na koji se građani sve češće žale, a pogotovo oni s najnižim platama, koji najteže sastavljaju kraj s krajem.

Sindikalci ističu da je, nažalost, u praksi vidljivo da svako povećanje plata proguta poskupljenje robe i usluga.

 

Izvor: Info Bijeljina

Više...

Nekošenje ambrozije kažnjivo u Semberiji: Novčane kazne do 2.000 KM

 

Na području Semberije, tačnije na javnim površinama, do sada je pokošeno 7,5 hektara ambrozije, štetne korovske biljke koja izaziva alergije i narušava ljudsko zdravlje.

 

U narednim danima uslijedit će intenzivnije uklanjanje ambrozije, kažu u Odjeljenju za inspekcijske poslove Gradske uprave Bijeljine.

 

Kontrolu uklanjanja ambrozije obavljaju Komunalna policija i Odjeljenje poljoprivredne inspekcije.

 

U Gradskoj upravi kažu da, ukoliko su u pitanju javne površine, nalog za košenje izdaje Odjeljenje za stambeno-komunalna pitanja. Na parcelama za koje se ne može utvrditi vlasnik nalog za uklanjanje ambrozije izdaje Odjeljenje za inspekcijske poslove, dok za površine gdje je vlasnik poznat, prema nalogu ekološko-poljoprivredne inspekcije, vlasnik je dužan da održava svoje imanje te da redovno kosi ovu korovsku biljku.

 

Za sve one koji ne budu poštovali ovu odluku predviđene su novčane sankcije od 1.000 do 2.000 KM za pravna lica, za odgovorna lica od 200 do 300 KM te 150 do 200 KM za fizička lica, kažu u Gradskoj upravi Bijeljine.

 

Izvor: Dnevni avaz

Više...

Pucnjava u Bijeljini, uhapšen muškarac

 

Bijeljinska policija uhapsila je sinoć muškarca čiji su inicijali V.R. koji je iz svog vozila pucao iz pištolja na vozilo lica S.P., saopšteno je Srni iz Policijske uprave Bijeljina.

 

Brzom i efikasnom reakcijom pripadnika Policijske uprave Bijeljina on je uhapšen u semberskom naselju LJeljenča u 20.10 časova, a incident je prijavljen u 18.45 časova.

 

Muškarac S.P. prijavio je policiji da je u Ulici Dušana Baranina V.R. iz svog vozila pucao iz pištolja u pravcu njegovog vozila, pri čemu su oštećena vrata vozača i suvozača.

Na vozilu su četiri rupe od metaka.

 

 

U toku je vršenje uviđaja kojem, pored policijskih službenika, prisustvuje i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

Policija radi na dokumentovanju krivičnog djela pokušaj ubistva a istraga je u toku.

Više...

Cisterne u BiH nema ko da vozi: Vozači odlaze zbog troduplo veće zarade

 

Na području Bosne i Hercegovine sve više fali profesionalnih vozača, a pogotovo onih koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija u cisternama, potvrdili su prevoznici.

Po forumima i oglasima za zapošljavanje širom BiH sve više se traže vozači sa iskustvom koji prevoze cisterne tečnih i opasnih materija, a prema podacima prevoznika, veliki broj njih je posljednjih godina najviše zbog većih plata otišao raditi u zemlje Evropske unije.

Naći vozača cisterne u BiH postao je tako veliki problem, a s tim se bore i neke razvijenije zemlje u svijetu. Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kazao je za “Nezavisne” da je u Bosni i Hercegovini stanje, što se tiče vozača, katastrofalno, te da ovog kadra najviše fali. Između ostalih, fali veliki broj vozača koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija i prevoze cisterne.

Oni su plaćeniji od vozača kamiona”, naveo je Grbić. Prema njegovim riječima, najveći razlog što fali ovog tipa vozača u Bosni i Hercegovini jesu veće plate u zemljama Evropske unije, te vozači odlaze za boljim materijalnim uslovima.

Tamo zarađuju od 3.000 do 4.000 eura, a ovdje im je mjesečna plata bila od 1.500 do 2.000 KM”, rekao je Grbić. On je istakao da je od 2019. godine do sada BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača.

Ne znam da li postoji ijedna firma u državi u kojoj ne fali makar jedan vozač, a nekima fali i njih 50.

Veće plate i sigurnost su jedini i osnovni razlog napuštanja Bosne i Hercegovine i odlaska u Evropsku uniju. Mi već godinama apelujemo na sve institucije da se nešto mora uraditi po ovom pitanju, ali nema nikakvog pomaka”, naglasio je Grbić.

Ono što je takođe jedan od problema, prema Grbićevom mišljenju, jeste i to da cijena prevoza u BiH nema isplativost. I tu naplatu mi čekamo od tri mjeseca do godinu dana, a nekada ne uspijemo ni naplatiti.

E, tu je veliki problem jer na taj način nismo konkurentni sa Evropskom unijom i ne možemo povećati plate našim vozačima”, objašnjava Grbić.

Jedan vozač cisterne iz Modriče koji je prije nekoliko godina otišao raditi u Sloveniju da prevozi tečne i opasne materije kazao je da se najviše odlučio za odlazak zbog skoro troduplo veće zarade.

Godinama sam ovo radio u Bosni i Hercegovini, a ipak je ovo rizičan i veoma odgovoran posao. Nisam bio zadovoljan primanjima, pa sam se odlučio na odlazak kako bih obezbijedio lakšu egzistenciju za svoju porodicu”, naglasio je ovaj vozač.

Iz Agencije za posredovanje pri zapošljavanju Mojposao.ba istakli su ranije da je velika potražnja za profesionalnim vozačima za teritoriju Bosne i Hercegovine. U odnosu na isti period prošle godine za sedam odsto je više oglašavanja iz ove skupine.

U sličnom rangu je i potražnja za vozačima autobusa na području cijele države”, kazali su ranije u ovoj agenciji.

 

Izvor: Tuzlanski

Više...

Građani BiH će uskoro moći lakše u Hrvatsku, otvaraju se novi granični prijelazi

 

Od 12. jula građani Bosne i Hercegovine, koji planiraju ljetovati i putovati u Hrvatsku, imat će priliku da granicu pređu na nekoliko graničnih prijelaza na samoj granici sa našim susjedima.

 

Dva su svakako najznačajnija – Granični prijelaz Čitluk-Jovića Most, GP Gabela, a tu je i GP Kozarska Dubica-Hrvatska Dubica.

 

Kako se saznaje, granični prijelaz Čitluk-Jovića Most bit će otvoren dva mjeseca, a GP Gabela i GP Kozarska Dubica tri mjeseca.

 

Ovim potezom bi se trebao rasteretiti postojeći Granični prijelaz Osoje-Vinjani Gornji, kao i GP Doljani, i ostali koji su na granici Hrvatske prema Jadranskom moru.

 

Izvor: Fokus

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com