BiH baca tri kilograma otpada po stanovniku
Više od 200.000 tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), uz oštro upozorenje da će se ta količina do 2040. udvostručiti ako se ne poduzmu značajne mjere.
Novo izvješće IUCN-a, „Mediteran: Mare plasticum“, temeljeno na terenskim studijama i korištenju metodologije otiska plastičnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, što je veća količina od 500 brodskih kontejnera, prenosi Hina.
Čak 94 posto plastike završi u moru kao posljedica lošeg upravljanja otpadom, te se taloži na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno čestica manjih od pet milimetara.
IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo možda i 3,5 miliona tona plastike.
„Plastično onečišćenje može dugoročno naštetiti kopnenim i morskim ekosistemima i biološkoj raznolikosti. Morske životinje mogu se zaplesti u plastični otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plastični otpad ispušta u okoliš hemijske tvari koje mogu biti štetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana”, izjavila je direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa Minna Epps.
Međutim, po glavi stanovnika, najviše otpada baca Crna Gora, osam kilograma godišnje po stanovniku, zatim Albanija, Bosna i Hercegovina te sjeverna Makedonija, svaka po tri kilograma.
Među pet mjesta koja najviše pojedinačno bace mikroplastike, tri su s područja zapadnog Balkana. Montaza kod Aleksandrije baci godišnje u Mediteran 1912 tona mikroplastike, Rim 1809 tona, Podgorica 1662, Tirana 1123 i Skopje 1029 tona, stoji u izvješću.
Njegovo oglašavanje na društvenim mrežama, te nekim medijima izazvalo je mnogo bure posljednjih dana, pa čak dovelo do toga da ostane i bez posla. Donedavni šef epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko - neretvanske županije (HNŽ), doktor Erdin Alajbegović govorio je večeras za "Dan uživo", u programu N1 televizije.
Livno, grad na zapadu Hercegovine, obiluje velikim brojem prirodnih i kulturnih znamenitosti.
Međunarodni dan štednje, 31. oktobar, ove godine u cijelom svijetu ima novo značenje. U vrijeme kada se potiče na potrošnju kao važan generator oporavka ekonomije, a kupovna moć stanovništva opada, štednja dobija puni smisao kroz pametniju potrošnju novca.
I dok mnogi evropski gradovi uvode restriktivnije mjere već sedmicama, od policijskog sata do potpunog lokdauna, u Bosni i Hercegovini nadležni za sada ne razmišljaju o uvođenju dodatnih mjera, piše 
Biden dobro poznaje Balkan, kao potpredsjenik je bio dva puta a 1993. je skoro nedjelju dana bio tamo. Predvidio je genocid u Srebrenici i protjerivanje Albanaca sa Kosova i prvi se zalagao vojnu intervenciju NATO-a.
Novi film Jasmile Žbanić o genocidu u Srebrenici “Quo Vadis, Aida?” osvojio je još dvije nagrade i to na filmskom festivalu El Gouna u Egiptu.
Za ratne zločine počinjene u Semberiji kažnjena su osmerica pripadnika VRS-a i dvojica logoraša. Ukupno im je izrečeno 96 godina i 8 mjeseci zatvora. U haškim presudama političkom vrhu RS-a nedvojbeno se ističe uloga bijeljinskog Kriznog štaba u planiranju etničkog čišćenja. U presudi Radovanu Karadžiću piše: “Na čelu Kriznog štaba u Bijeljini bili su Milan Novaković i Ljubiša Savić (zvani Mauzer). Članovi Kriznog štaba bili su isključivo iz SDS-a ili istaknuti mještani lojalni toj stranci”
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros u većini krajeva preovladava pretežno sunčano vrijeme, a dosta je maglovito po kotlinama
