Menu

BiH (14964)

Bh. državljani u gepeku pokušali prokrijumčariti državljanku Austrije u BiH

 

Pripadnici Jedinice granične policije Velika Kladuša u srijedu su spriječili krijumčarenje državljanke Republike Austrije na ulasku u Bosnu i Hercegovinu na Međunarodnom graničnom prelazu Velika Kladuša, saopšteno je u četvrtak iz Granične policije BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Navodi se da je austrijska državljanka otkrivena u prtljažniku BMW-a, austrijskih nacionalnih oznaka, prilikom detaljnog pregleda vozila na drugoj liniji graničnih provjera. Naime, pomenuta državljanka Austrije nije ispunjavala uslove za ulazak u BiH, jer nije posjedovala potvrdu o negativnom testu na virus COVID-19, a pokušali su je prokrijumčariti A.S. (1989.) i A.K. (1996.), državljani BiH.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo krijumčarenje osoba, prema naredbi tužioca Tužilaštva BiH, A.S. i A.K. su lišeni slobode i protiv njih ovoj instituciji biće dostavljen izvještaj o krivičnom djelu. Vozilo i drugi dokazni materijali su privremeno oduzeti, a državljanki Austrije odbijen je ulazak u BiH.

Službenici Jedinice granične policije Višegrad danas su lišili slobode S.O. (1978.), državljanku Republike Srbije. Graničnim provjerama je utvrđeno da je za njom Interpol Podgorica raspisao potjernicu zbog krivičnog djela izbjegavanje plaćanja alimentacije. Kontrolisana je na ulasku u BiH na prelazu Vardište i u toku dana biće predata nadležnom organu, zaključili su iz Granične policije BiH.

 

Više...

BiH zabranila uvoz svježe govedine

 

Bosna i Hercegovina do daljnjeg obustavlja uvoz svježeg rashlađenog goveđeg mesa. Od juče se u zemlju mogu uvesti isključivo zamrznute pošiljke, saznaje Capital.ba. U obavještenju koje je Kancelarija za veterinarastvo uputila odjelima granične veterinarske inspekcije se navodi kako se rješenja za uvoz govedine neće izdavati zbog visokog rizika. Dozvoljeni uvoz zamrznutih pošiljke govedine podlijegaće rigoroznim kontrolama. “Zamrznuto meso će podlijegati detaljnoj provjeri kroz veterinarski informacioni sistem, naročito provjeri dokumentacije. Potrebno je da špediterima skrenete pažnju da ispravno najavljuju pošiljke, naročito da se vodi računa pri unosu podataka i veterinarskih sertifikata”, poručuju iz Kancelarije za veterinarstvo BiH. Farmer iz Gradiške, Ranko Sarajlić i jedan od članova Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske kaže kako potpuna zabrana uvoza nije najsrećnije rješenje. Prema njegovom mišljenju, uvoz bi trebalo dozvoliti s tim da bi se na granici postavilo finansijsko opterećenje. “Mislim da nije dobro totalno presijecati uvoz mesa. Najbolje bi bilo da se to zaštiti prelevmanima, to je jedina prava mjera. Na primjer da se po kilogramu uvede prelevman od dvije marke te carina od deset odsto u naredne dvije godine”, kaže Sarajlić. Procjenjuje da bi u slučaju potpune zabrane uvoza došlo do eksplozije cijena na domaćem tržištu.

Više...

Još nekoliko dana za registriranje dijaspore

izbori bih 1170x550Bošnjačka dijaspora koja često ističe da želi biti više uključena u procese koji se dešavaju u njihovoj domovini veoma jednostavno ima priliku da, kako to vole reći, “uzmu stvari u svoje ruke”. Registriranje i glasanje na predstojećim izborima prilika je za dijasporu da prema svojoj volji donesu prevagu u najvažnijem političkom procesu na koji direktno imaju mogućnost da utječu

 

Više...

Prošlo je 25 godina: Vojska RS-a počinila drugi masakr na Markalama i ubila 43 civila

 

Na današnji dan, 1995. godine, dogodio se drugi masakr na Markalama u Sarajevu.

Poginulo je 43, a ranjeno je 84 građana Sarajeva. Minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja Vojske RS-a iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u Gradsku tržnicu što se smatra jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu.

U masakru koji se dogodio 28. augusta 1995. godine, pred sam kraj rata u BiH, ubijeni su: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.
Na Markalama je godinu dana ranije, 5. februara 1994. godine također počinjen masakr kada je, u padu granate ispaljene sa srpskih položaja na prepunu gradsku pijacu, ubijeno 68 građana Sarajeva, a njih 144 ranjeno.

Za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, uključujući i dva masakra na Markalama, Međunarodni sud u Haagu osudio je visoke oficire Vojske Republike Srpske - Stanislava Galića na doživotni zatvor, a Dragomira Miloševića na 29 godina.

 

Više...

Povratak u klupe ili na internet

ig78Čini se da je svaki kanton u Federaciji BiH svijet za sebe. Svako za sebe pravi plan za odvijanje nastave u uvjetima pandemije virusa korona. Postoje i sličnosti i razlike. Zajedničko svim kantonima, osim Kantona Sarajevo, jeste to što će sva djeca u školske klupe ove jeseni. U Kantonu Sarajevo radit će se kombinirani model, djeca do 5. razreda osnovne škole ići će u školu, a ostali razredi osnovne škole i svi srednjoškolci imat će online nastavu. Nastava, koja počinje 1. septembra, u prve dvije sedmice bit će prilagođena trenutnoj epidemiološkoj situaciji

 

Više...

Na državljanstvo BiH najponosniji u Brčkom, "iznenađujući odgovori" u RS-u

 

Na državljanstvo Bosne i Hercegovine najviše su ponosni građani iz Distrikta Brčko, njih 88%, iz Federacije, 82,1 posto, i 66 posto ispitanika iz Republike Srpske, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) prof. dr. Jadranka Kolenović-Đapo sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

To su pokazali rezultati istraživanja* na kojima je sagovornica RSE radila kao programska direktorica projekta, u okviru istraživanja "Evropske studije vrijednosti" (European Value Study, EVS) za 2019. godinu.

Radi se istraživanju o stavovima građana o širokom spektru životnih vrijednosti, koje se provodi svakih deset godina u 32 evropske zemlje.

Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala kao pridružena članica, prihvatajući sve metodološke zahtjeve i kriterije istraživanja.

Nosilac projekta je bio Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U istraživanje su bile uključene 1.724 punoljetne osobe iz Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta.

"Na pitanje da li građani smatraju sebe državljanima Bosne i Hercegovine, 99,4 posto ispitanih je izjavilo da su državljani BiH, u odnosu na šest posto koji su izjavili da nisu. Ovaj trend imamo po svim varijablama, po spolu, generaciji kojoj pripadaju, stupnju obrazovanja i administrativnoj podjeli BiH. Na pitanje, na koji način se iskazuje afilijativni stav prema državi, odnosno koliko smo ponosni na pripadanje državi u kojoj živimo, 74 posto građana i građanki na ukupnom uzorku izjavilo je da su veoma ponosni što su državljani BiH, 26 posto ispitanika izjavilo je da nisu ponosni što su državljani ove zemlje", ističe profesorica Kolenović-Đapo.

RSE: Ima li razlike u stavovima koje ste dobili u entitetima i u Brčko Distriktu?

Kolenović-Đapo: Odgovori su iznenađujući. Međutim, s obzirom na uzorak ispitanika koji je formiran prema najstrožijim kriterijima koje jedno istraživanje iz društvenih znanosti može imati, i kad analiziramo ove podatke, najčešće ljude pitaju koliko su ponosni na etničke identitete.

Od referenduma 1991. godine mi živimo uz činjenicu da se većina građana na popisu stanovništva izjasnila da su im etnički identiteti važniji od nacionalnog identiteta. Danas se nacionalni identitet izjednačava s etničkim identitetom. Međutim, ovdje, u Evropskoj studiji vrijednosti, ispituje se isključivo nacionalni identitet i afilijativni odnos prema državi u kojoj živimo. Naprimjer, Škota ne pitaju je li ponosan što je Škot, već je li ponosan što je državljanin Velike Britanije.

RSE: Imali ste i pitanje o odrednicama identiteta, te bliskosti građana sa pojedinim geografskim područjima. Šta možete izdvojiti kao posebno zanimljivo?

Kolenović-Đapo: Očekivano, najveću bliskost građani osjećaju prema gradu u kojem žive, što je izjavilo preko 90 posto ispitanika. Bliskost prema regiji osjeća - 87% prema BiH. Gotovo ujednačeno, osjećaju bliskost prema Evropi (56%) i svijetu (54%).

U određenju identiteta državljana BiH, najviše zastupljen odgovor je da je to živjeti u skladu s kulturom Bosne i Hercegovine – preko 88 posto, potom govoriti jezikom konstitutivnih naroda BiH, preko 85 posto.

Sljedeće je poštivati institucije i zakone BiH što navodi 83 posto građana. Nešto niži, iako vrlo visoki, rezultati iskazani su za odrednicu rođenja u BiH, za šta se izjasnilo 77% građana, te značaj bh. podrijetla, što navodi oko 75% ispitanika.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com