Udruženje Pomozi.ba danas je objavilo lijepu vijest iz Sanskog Mosta.
Naime, u “gradu devet rijeka” anonimni donator, putem pomenutog Udruženja, četveročlanoj porodici Mulalić sa dvoje maloljetne djece iz ovog bh. grada donirao deset ovaca.
“Ova porodica živi od poljoprivrede, a ovce će im itekako pomoći da poprave kućni budžet, ali i olakšati školovanje djece”, poručuju iz Pomozi.ba.
Izvor: Fokus
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović je prije nekoliko dana u razgovoru za Faktor kazao kako je "suludo zabranjivati rad nedjeljom".
- Svaka odluka koja se protivi tržištu i tržišnim kretanjima nije dobra. Pustimo neka tržište samo reguliše to pitanje.
Ako se nekom poslodavcu ne isplati raditi nedjeljom, nema prometa ili slično, neka i ne radi - rekao je Smailbegović u komentaru na odluku Općinskog vijeća Sanski Most da se u tom gradu nedjelja proglasi neradnom.
Smailbegović je tom prilikom dodao kako "zaposlenike za rad nedjeljom treba dodatno platiti".
A šta kažu u Savezu samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), socijalnom partneru Udruženja poslodavaca FBiH?
- Poslodavci bi da radnici rade 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Pa i radnici imaju porodice, djecu, na kraju krajeva, pravo na odmor. Insistiramo na humanizaciji radnog odnosa, što bi morala biti stavka svakog kolektivnog ugovora. Kamo sreće da imamo opći kolektivni ugovor na nivou države - kaže Mevludin Bektić iz SSSBiH.
Da li radnici iz sektora trgovine i uslužnih djelatnosti, koji u pravilu u velikom broju rade i nedjeljom, dobijaju dodatak na plaću, Bektić nije mogao potvrditi.
- Nemam te podatke. Njih vjerovatno ima Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti BiH - rekao je.
No, u spomenutoj sindikalnoj organizaciji nisu nam dali te podatke jer je jedina ovlaštena osoba za davanje izjava, predsjednica Mersiha Beširović, kako su nam kazali, na godišnjem odmoru.
Izvor: Faktor
Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra mogućnosti uvođenja skenera na narednim opštim izborima BiH, na način da za njihovu primjenu nije potrebna izmjena Izbornog zakona, u slučaju da u parlamentu ne bude bilo moguće usvojiti amandmane na ovaj zakon.
Naime, pitanje izmjene izbornog zakonodavstva postalo je osjetljivo političko pitanje ne samo zbog mogućnosti unapređenja izbornog procesa, što očigledno ne odgovara svim političkim subjektima, već i zbog politički osjetljivih odluka, poput načina implementiranja odluke Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope u predmetu "Sejdić i Finci".
Pet članova CIK-a proteklog vikenda u Neumu, u organizaciji Savjeta Evrope, s grupom od tridesetak novinara raspravljalo je o raznim aspektima izbornog procesa, među kojima je i pitanje uvođenja skenera za identifikaciju glasača, ali i skenera za skeniranje glasačkih listića, i to na način da za ove izmjene ne bude potrebna izmjena izbornog zakonodavstva.
Dok se manje-više svi članovi CIK-a slažu da bi bilo moguće uvesti neke skenere, poput skenera za otisak prsta radi lakše i vjerodostojnije identifikacije glasača, neki članovi, poput Suada Arnautovića, idu i korak dalje i smatraju da postoji način da se i skeneri za skeniranje glasačkih listića angažuju na narednim izborima na način da nije nužno potrebna izmjena Izbornog zakona. On je novinarima prisutnim na ovoj edukaciji objasnio da bi skenere bilo moguće primijeniti na dva načina, od kojih jedan način ne bi zahtijevao promjenu Izbornog zakona. Prema njegovom tumačenju, ako bi se skeneri priključivali na mrežu nakon završetka izbornog procesa i kao pomoćno sredstvo, dok bi ostatak izbornog procesa bio identičan sadašnjem, izmjena Izbornog zakona ne bi bila potrebna.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za "Nezavisne novine" je rekao da su različite vrste skenera zaista jedna od opcija koju CIK razmatra za naredne opšte izbore u oktobru naredne godine. Prema njegovom mišljenju, bilo bi moguće bez izmjena zakona uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u centralni server CIK-a, pod uslovom da Savjet ministara i parlament odobre deset miliona u naredni budžet CIK-a kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. On je pojasnio da bi ona uključivala nabavke barem po jednog laptopa na svakom biračkom mjestu i rješenja putem interneta kako bi se ti laptopi sigurno priključili na server CIK-a.
"Naši timovi rade na projektnom zadatku za neka od ovih rješenja u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona", rekao je on i pojasnio da bi skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska prsta birača u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente BiH, spriječili manipulacije o kojima se puno govorilo u javnosti nakon prošlih lokalnih izbora, poput krađe identiteta.
Što se tiče skenera za očitavanje glasačkih listića, Bakalar je pojasnio da postoje i različiti skeneri i različite metode njihovog korištenja, te je napomenuo da u saradnji s EU postoje planovi da se bh. zakonodavcima organizuju demonstracije izbora s različitim rješenjima, o kojima bi onda trebalo da se opredijeli država.
"U svakom slučaju, stvar bi bila sigurno čistija ako bi se neke izmjene uključile u izmjene Izbornog zakona", rekao je Bakalar.
Esad Mavrić, predstavnik Savjeta Evrope i organizator seminara, rekao je da su novinari mogli čuti od predstavnika CIK-a podatke koji će im pomoći da budu kompetentniji i informisaniji o različitim aspektima izbornog procesa.
"Jedna od zanimljivijih tema o kojima su novinari mogli čuti odnosila se na mogućnosti unapređenja izbornog procesa kroz tehnička rješenja", rekao je Mavrić za "Nezavisne novine".
Prekoračenje na računu nešto je što koristi većina građana koji imaju otvoren račun u bilo kojoj banci, a Zakonom je definisano da prekoračenje može biti dopušteno i prešutno.
Upravo zbog ovog prešutnog, 840.000 građana Hrvatske, čija ukupna prekoračenja iznose oko 7,5 milijardi kuna, što je oko 1,9 milijardi KM, se u proteklom periodu našlo u problemu.
Naime, oni su bili u prešutnom minusu, a uopšte nisu bili svjesni da to znači da su banke odustale od dopuštenih prekoračenja i počele računati kamatne stope za nedozvoljene minuse. Upravo zbog ovoga, u proteklom periodu je u susjednoj zemlji održan niz sastanaka na najvišem nivou, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tom prilikom istakao je kako je HNB 2020. dobio nekoliko prigovora potrošača, nakon čega su ustanovili da je mnogo potrošača brzo migriralo s dopuštenog na prešutno prekoračenje.
"Moramo urediti, osigurati jednaku vrstu regulacije proizvoda prešutnog prekoračenja kao što je i dopušteno prekoračenje", rekao je Vujčić te dodao da su od banaka koje planiraju smanjivati prekoračenja tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kod većih dugova bit će potreban i duži rok otplate.
S obzirom na to da je i veliki broj građana Bosne i Hercegovine u minusima na računu, tražili smo pojašnjenje od Agencije za bankarstvo Federacije BiH o tome da li bi se situacija iz Hrvatske mogla preliti i na naše tržište.
"Zakonski propisi u Republici Hrvatskoj su dali mogućnost dvojnosti kod kreiranja proizvoda i mogućnosti varijanti prekoračenja, gdje je jedan proizvod morao pratiti zakonske odredbe vezane za zaštitu potrošača, a drugi proizvod je bio vezan za zakonske odredbe o unutrašnjem platnom prometu. Trenutni problem koji se pojavio u Republici Hrvatskoj je vezan za naknadno ograničavanje i otklanjanje neusklađenosti nastalih zbog dvostrukih pravila. Takvu situaciju ne možemo imati u Federaciji BiH, a cijeneći ranije uspostavljenje principe i obavezu ugovaranja prekoračenja, koja upućuje na kratkoročnu svrhu i opravdanost prešutnih prekoračenja", kazali su nam iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Pojasnili su i kako se najveće dozvoljeno prekoračenje vezuje za visinu redovnih mjesečnih primanja ostvarenih po računu otvorenom kod banke, što je najčešće ograničeno do visine tri plate ili drugih redovnih mjesečnih primanja.
"Pojedine banke utvrđuju ograničenja i u vidu apsolutnog maksimalnog iznosa te se isti može razlikovati prema vrsti ili rizičnosti klijenta. Banke prate ukupnu zaduženost klijenta i platežnu sposobnost u skladu s važećim podzakonskim aktima agencije, a naročito s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanjem očekivanih kreditnih gubitaka", kazali su iz agencije.
Izvor: Klix
Federalno ministarstvo spoljnih poslova Njemačke proglasilo je Bosnu i Hercegovinu visoko rizičnim područjem kada je u pitanju pandemija koronavirusa. Isto je učinila i Austrija. BiH je na "crvenu listu" stavljena u nedjelju, 12. septembra.
Nova područja visokog rizika – područja s posebno visokim rizikom od infekcije zbog posebno visokih incidenata širenja koronavirusa SARS-CoV-2 od ove nedjelje su: BiH, Grenada, Nikaragva i Norveška – pokrajine Oslo i Viken.
Kako piše Institut Robert Koch, svi putnici koji su navršili dvanaest godina moraju pri ulasku predočiti potvrdu o negativnom testu, potvrdu o cijepljenju ili zdravstvenu ispravu.
U Austriju je moguće ući samo uz potpunu imunizaciju. Uredba je donijela još jednu novinu, a to je produženje roka važenja cijepljenja s devet na 12 mjeseci.
Izvor: N1
Odlukom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine krajem jula učinjen je veliki korak naprijed u priznavanju potreba osoba sa invaliditetom i poštivanja prava roditelja djece sa poteškoćama u razvoju, a nakon sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održane ove sedmice priča je dobila i konačan epilog.
Nakon dvogodišnjeg procesa za izglasavanje prijedloga zakona u parlamentarnu proceduru sve strane su se složile oko važnosti zakona, te svojim glasom omogućile stavljanje zakona u proceduru, te njegovo izglasavanje na federalnom nivou.
“Nakon dvije godine imamo pozitivan ishod - zakon koji je iniciralo Udruženje “Dajte nam šansu” još 2019. godine napokon je usvojen. Moram reći da zakon nismo mi izmislili već je, grubo rečeno, unaprijeđena verzija onog iz Hrvatske iz 2014. godine.
Zakon je ogroman iskorak za FBiH kada govorimo o socijalnoj zaštiti i ostalim socijalnim reformama namijenjenih ovoj populaciji. Mišljenja sam da zakon malo zbunjuje roditelje i druga udruženja.
Naime zakon tretira kategoriju djece s poteškoćama u razvoju najteže kategorije unutar populacije i odnosi se na roditelje čija su djeca u takvom zdravstvenom stanju da zaista trebaju 24h brigu dnevno - djeca koja ne mogu izvršavati osnovne životne potrebe bez podrške. To su djeca koja se aspiriraju, hrane pomoću peg cjevčice, koju roditelji okreću sa boka na bok, djeca sa jačim spazmom… Nažalost ova kategorija nikada nije bila prepoznata u sistemu, te je tretirana kao i ostali slučajevi. Zakon nije namijenjen roditeljima djece sa poteškoćama u razvoju, već roditeljima koji su ujedno i njegovatelji, odnosno čije dijete traži konstantnu brigu i njegu”, riječi su Ines Kavalec, direktorice Udruženja “Dajte nam šansu”.
Primjenom zakona roditeljima koji zbog brige nisu u mogućnosti ostvariti pravo na rad se priznaje status njegovatelja kroz koji ostvaruju pravo na redovnu mjesečnu naknadu u visini neto minimalne plate u Federaciji BiH, penzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje, te osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.
Nacrtom zakona definisano je da status roditelja-njegovatelja sada može ostvariti i osoba iz reda srodnika, bez dobnih ograničenja, a procjena je da će na godišnjem nivou biti izdvojeno 20 miliona KM za implementaciju zakona.
“Zakon će prepoznati roditelje kao da su u radnom odnosu što za sobom nosi penzionu, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, te u konačnici penziju. Plata odnosno naknada ostaje minimalna u FBiH, što je jako malo ali je opet više od nule. Niti jedan zakon nije idealan i ne možemo jasno definisati njegove mane i nedostatke prije nego stupi na snagu.
Zakon je živa materija i mora se mijenjati, u Hrvatskoj su ga do sada dorađivali 13 puta. Vrlo važno je naglasiti da je zaključak sa Predstavničkog i Doma naroda da će tri mjeseca po implementaciji zakona kroz obavezan monitoring i evaluaciju uslijediti rezime stanja, tj. definisanje šta treba dalje dorađivati, te da ćemo imati striktniju cifru porodica na koje se ovaj zakon odnosi. Očekujemo da će ovaj zakon inicirati donošenje novih zakona u okviru socijalnih reformi koji se tiču drugih oblika podrške za porodice s članom s poteškoćama u razvoju. Jedan zakon ne može riješiti sve probleme ali predstavlja odličnu polaznu tačku”, dodala je Kavalec.
Udruženje “Dajte nam šansu” jedan je od servisnih centara USAID/INSPIRE programa koji je kroz pokretanje različitih aktivnosti i inicijativa uz podršku drugih centara i organizacija dao veliki doprinos u izradi prijedloga i zagovaračkoj inicijativi za donošenje zakona.
“USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava nastao je u cilju odgovora na trenutne izazove sa kojima se suočavaju marginalizovane skupine u Bosni i Hercegovini. Kroz podršku organizacijama civilnog društva, ali i pojedincima, trudimo se biti aktivni sudionici u donošenju promjena i formiranju društva u kojem će svaki pojedinac imati svoje mjesto. Udruženje “Dajte nam šansu” jedan je od servisnih centara koji ima podršku programa, a koji osnažuje građane i institucije vlasti u cilju poboljšanja sveukupne zaštite ljudskih prava”, rekao je Jasmin Bešić, direktor programa USAID/INSPIRE.
Usvojeni zakon o roditeljima njegovateljima na nivou FBiH predstavlja polaznu tačku, te će i u narednom periodu biti modifikovan u skladu sa potrebama roditelja-njegovatelja.
Izvor: Radio Sarajevo
Okružni sud u Banja Luci potvrdio je optužnicu protiv Luke Lovre zbog pokušaja ubistva vanbračne supruge T.P.
Prema navodima iz optužnice Lovre je krivično djelo počinio 12. juna ove godine u stanu u banjalučkom naselju Obilićevo.
Nakon svađe tokom koje je suprugu nazivao pogrdnim imenima, Lovre je u jednom trenutku bacio T.P. na krevet. U namjeri da se odbrani od nasilnika nesretna žena pokušala je pobjeći iz stana, ali je optuženi polomio ključ u bravi, piše Srpskainfo.
Nakon toga T.P. je istrčala na balkon i dozivala prolaznike u pomoć, a telefonom je pokušala pozvati V.G. Lovre je oteo telefon iz ruke i bacio bateriju kroz balkon, a T.P. je uspjela uzeti šrafciger kako bi otvorila vrata, ali nije uspjela.
Prema navodima iz optužnice, Lovre je tada uzeo flašu u kojoj se nalazio benzin, te polio vanbračnu suprugu po ustima, licu i tijelu, govoreći kako će je zapaliti.
Preplašena žena pobjegla je u kupatilo kako bi saprala benzin, a Lovre je utrčao za njom i benzin polio po pločicama i zapalio ga. Nakon svega, T.P. je ponovo istrčala na balkon i prolazniku rekla da je zaključana u stanu i polivena benzinom, te da zove policiju. Lovre je ubrzo došao do T.P. i udario je šakom u lice govoreći joj “pi… ti materina, kakvu ti pomoć zoveš, ko da ide u zatvor zbog tebe”.
Nakon potvrđivanja optužnice, banjalučko tužilaštvo zatražilo je produženje pritvora Lovri.
U prvih sedam mjeseci ove godine, Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH oduzela je robe u vrijednosti od osam i po miliona maraka. Riječ je raznoj robi koja se nelegalno bez plaćanja uvoznih dažbina pokušala uvesti u našu zemlju.
Kako dugo traju sudski postupci u vezi s oduzetom robom, dosta je propadne u skladištima Uprave za neizravno oporezivanje, veliki dio uništi, a samo nešto od toga proda na javnim licitacijama. Nijedna odluka nije bila o donaciji, javlja BHRT.
Svake godine UIO BiH zbog nekog od carinskih prekršaja godišnje oduzme robe uz vrijednosti više miliona maraka. Samo je u prvih sedam mjeseci ove godine oduzeto robe u vrijednosti od osam i po miliona maraka. Iako je najviše akcizne robe, poput duhana i duhanskih proizvoda, u skladištima UIO nalaze se automobili, tehnička i tekstilna roba.
Samo ispred banjalučkog skladišta uprave za UIO oduzeti automobili već godinama propadaju čekajući sudske odluke. Propada i roba unutar skladišta, kao što su odjeća i obuća. Ono što se na kraju i proda, završava na računima UIO kao i svi ostali prihodi od indirektnih poreza.
Istovremeno, socijalne potrebe građana na rubu siromaštva su takve da, prema mišljenju humanitarnih organizacija, dio robe iz skladišta treba donirati.
UIO oduzetu robu ne može samoinicijativno donirati, već sa robom postupa u skladu sa sudskim odlukama. Da bi se roba mogla donirati neophodna je eventualno Odluka Vijeća ministara BiH o donaciji. Do sada nije bilo nijedne takve odluke.
Izvor: BHRT
Jedna osoba je povrijeđena u pucnjavi koja se dogodila u večernjim satima u na mostarskom mostu Musala.
Prema prvim informacijama portala Bljesak.info u pucnjavi su učestvovala dva napadača, ispaljeno je više metaka, a svemu su svjedočili prolaznici.
Također, u isto vrijeme pronađen je i zapaljeni automobil Golf 5 na Brkanovom brdu, a kako neslužbeno saznaje mostarski portal, automobil je povezan s pucnjavom.
Više informacija bit će poznato nakon uviđaja.
Izvor: Fokus
Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci iznosila je 19 milijardi i 500 miliona maraka i veća je za 24 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi BHRT.
Najviše smo izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Italiju, Njemačku i Austriju.
Za ekonomski oporavak u ovoj godini nije zaslužna država, već međunarodna potražnja, smatraju ekonomisti. Paralelno s ovim podatkom, imamo i smanjenje uvoza, jer su domaćinstva u BiH postala vrlo siromašna, pa sve manje kupujemo. Stalne turbulencije u zemlji ne ulijevaju povjerenje investitorima, a radna snaga koja je sve “jeftinija” odlazi iz države.
Ovo je trenutak kada bi se moralo strateški razmišljati kako bi se dugoročno ostvarila korist. Preokret će se desiti kada izdvajanja za plate budu 50, umjesto sadašnjih 63 posto. To bi značilo veće radničke plate i novi ciklus potrošnje, mišljenja je struke.
Izvor: Dnevni avaz
Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com
