Menu

Od 1. januara skuplje cigarete i duhan

 

Novom oodlukom Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine odlučio je da specifična trošarina ostaje ista u 2022. godini, dok je minimalna trošarina povećana sa 3,25 na 3,33 maraka za pakovanje cigareta od 20 komada.

 

Prema ranije usvojenoj odluci, koja se zasniva na Zakonu o trošarinama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna trošarina iznosit će 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

 

- Novom odlukom specifična trošarina ostala je na istoj razini, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada dok je minimalna trošarina povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje – odluka je Upravnog odbora UIO.

 

Trošarina na duhan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 posto minimalne akcize i iznosit će 133,20 KM po kilogramu.

Prizvođači i distribudeti nemaju drugi način da spriječe gubitke nego da povećaju cijene cigareta - rekao je za RTRS Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT.

 

On je naveo da zbog šverca cigareta i duhana nisu u gubitku samo kompanije iz duhanske industrije već i zemlja koja stalno gubi prihod od akciza.

 

- Najveći gubitnici u ovoj priči zasigurno su potrošači jer je zbog prevelikog akciznog opterećenja došlo do rasta cijena paklice, zbog čega je većina vremenom prešla na lako dostupne nelegalne cigarete - dodao je Grabovac.

 

Izvor: Faktor

Više...

Nestašica sjemena i visoka cijena očekuju se u proljetnoj sjetvi

 

Može se očekivati da ćemo u vrijeme proljećne sjetve imati manjak, ali i visoku cijenu sjemena, kao i nestašicu svih ostalih inputa za sjetvu, saglasni su poljoprivrednici iz Srpske.

 

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je da je primjetno da su energenti znatno poskupjeli, prvenstveno mineralna đubriva, ali i da su oni upravo ti koji diktiraju proizvodnju.

 


"Budući da je prošla godina bila jako nepovoljna za pojedine sjemenske kulture, sjemenskog materijala neće biti dovoljno. Na našem tržištu najviše sjemena prisutno je iz zemalja EU, a koje će oni naredne godine da plasiraju na ono tržište koje im bude primamljivije po cijenama", kazao je Marinković i dodao da će po toj računici domaće tržište ostati bez značajnih količina sjemena.

 

Dodaje da će upravo ti proizvođači određene količine ostavljati za sebe i za svoje potrebe, odnosno za potrebe svojih poljoprivednih proizvođača.

 

"Tako da se apsolutno može očekivati da ćemo imati nestašicu sjemena i da će ono biti jako skupo, takođe da ćemo imati jako skupu proljećnu sjetvu, ali i da ćemo imati neizvjesnu prihranu pšenice, s obzirom na nedostatak azotnih đubriva i na njihovu izrazito visoku cijenu", kazao je Marinković.

 

Prema njegovim riječima, opravdan je strah naših, domaćih distributera, ali i poljoprivrednih apoteka oko količina koje će moći da nabave, a najveći strah, kako kaže, opet imaju sami poljoprivredni proizvođači.

Kako je rekao, ratari će biti prinuđeni da siju hibride koji neće biti visoke rodnosti, te se, kada bude vrijeme žetve određenih kultura, mogu očekivati izrazito niski prinosi i na kraju totalni pad ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

 

"A sve to za sobom povlači negativne trendove u svakom smislu. Prvenstveno će doći do skuplje stočne hrane, ali seljaci neće imati šta da prodaju, tako da ćemo opet imati situaciju da će poljoprivrednici imati najmanje koristi od svega toga, dok će najveću korist ostvariti uvoznici i određene druge strukture koje najmanje zaslužuju da imaju najveću korist od cijene poljoprivrednih proizvoda", kazao je Marinković.

 

S naglim skokom cijena repromaterijala i sadnog materijala, ali i s manjom ponudom poljoprivrednici će vjerovatno dočekati proljećnu sjetvu, kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

 

"Cijene ulaznih inputa će diktirati broj registrovanih poljoprivrednika i zasijanih površina na proljeće", kaže Bakajlić. Ističe da se poljoprivrednici samo mogu nadati dobrim vremenskim prilikama.

 

"Trenutna situacija i određeni trendovi poskupljenja u kombinaciji sa sve više nepredvidivim vremenskim prilikama iznad glava poljoprivrednika ostavljaju veliki upitnik šta to donosi nova poljoprivredna sezona", zaključio je Bakajlić.

Iako do proljećne sjetve ima još nekoliko mjeseci, iz poljoprivrednih apoteka ističu da zbog visokih cijena, ali i smanjene ponude, ne mogu da nabavljaju veće količine.

 

Iz jedne poljoprivedne apoteke u Banjaluci istakli su da se već polako pripremaju za proljećnu sjetvu, ali kako kažu, sve naručne količine su im prepolovljene upravo zbog manjka sjetvenog materijala na tržištu.

 

Iz poljoprivredne apoteke "Poljo net" iz Prijedora ističu da se ne usuđuju da nabavljaju velike količine ni mineralnog đubriva, ali ni sjemena, upravo zbog visokih cijena.

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Redovi za vakcinisanje protiv korone u Importanne centru

 

Od jutros veliki broj građana u Sarajevu se može vidjeti u redovima za vakcinaciju protiv koronavirusa u tržnom centru Importanne. Redovi su i na ulazu u ovaj centar.

 

Protiv koronavirusa građani se mogu vakcinisati u Kantonu Sarajevu u svim domovima zdravlja. Dostupne vakcine su Sinopharm, Pfizer i Moderna.

 

Pored prve i druge doze, omogućena je i vakcinacija trećom dozom.

 

Izvor: Faktor

Više...

Ogroman rast cijena osnovnih namirnica, "šampion" je krompir koji je skuplji za čak 210 posto

 

Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji tema je o kojoj se govorilo tokom cijele godine. Kako je koji mjesec dolazio i kako se stanje na svjetskom tržištu mijenjalo, tako su i građani Bosne i Hercegovine sa zebnjom iščekivali šta je sljedeće.

 

Povrće, ulje, brašno, pileće meso, samo su neki od prehrambenih proizvoda čije su cijene vrtoglavo rasle u 2021. godini, a velikog uticaja na poskupljenje nekih od ovih namirnica imao je konstantan rast cijena goriva. Tako je cijena dizel goriva na početku godine bila 1,80 KM, a benzina 1,85 KM, dok je prosječna cijena dizela na kraju godine 2,29 KM, a benzina 2,34 KM, što predstavlja značajno povećanje.

 

Svjesni su i potrošači da od cijene goriva zavisi i cijena brojnih drugih proizvoda, ali nisu zadovoljni što i kada se cijena nafte na svjetskom tržištu snizi, to se kod nas na drugim proizvodima ne osjeti.

 

Privrednik Saša Trivić na svom Twiteru objavio je spisak pojedinih proizvoda koji su značajno poskupjeli u proteklom periodu, a iz ovoga vidi se da je najviše poskupio krompir i to za preko 210 posto. Slijedi ga integralno pšenično brašno sa preko 33 posto većom cijenom, zatim lan sa također poskupljenjem za više od 33 posto, topljeni sir sa preko 32 posto većom cijenom, zatim namjensko brašno tip 400 za oko 30 posto, ali i druge vrste brašna poskupjele su za 23 do 30 posto. Porasla je i cijena jaja i to za preko 13 posto.

 

"Najrigoroznije za potrošače je bilo poskupljenje hljeba, brašna i drugih proizvoda od brašna. Žitarice su poskupjele na svjetskoj berzi i to se automatski odrazilo na domaće tržište. Ono što je još najdrastičnije poskupjelo u proteklom periodu bilo je ulje, tako da smo na njega svi najviše reagovali. Međutim, ono što nije logično jeste da i kada je došlo do stabilizacije cijena nafte u svijetu, kod nas se to nije mnogo osjetilo, mi nikada ne doživimo pojeftinjenja bilo kojeg artikla kada padnu cijene goriva na svjetskoj berzi", prokomentarisala je Murisa Marić iz Udruženja građana DON iz Prijedora.

 

Marić smatra i kako se u ovoj godini vlo malo radilo na tome da se, koliko je to moguće, rast cijena ublaži, već se fokus stavio na neke druge stvari. Osvrnula se i na najavljena poskupljenja električne energije, te kazala kako će, ukoliko poskupi struja za privredu, sigurno poskupjeti dodatno i sve osnovne životne namirnice, te će se sve to "opet prelomiti preko leđa potrošača".

 

Podsjetila je Marić kako smo u posljednje vrijeme imali i poskupljenje kafe, što će se najviše osjetiti u ugostiteljskim objektima. Već su, kaže, počela ta poskupljenja, ali će u narednom periodu ona sigurno biti i značajnija.

 

 

"Bez totalne promjene priče o tome da trebamo više proizvoditi, a manje uvoziti, sigurno neće doći ni do kakvog boljitka na našem tržištu", kazala je Marić, te dodala kako je pred nama vrlo neizvijesna godina.

 

Izvor: Klix

Više...

SIPA pretresa na osam lokacija zbog prometa lijekova koji nemaju dozvolu

 

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jutros su započeli pretrese na osam lokacija u Sarajevu, Maglaju i Bijeljini u okviru operativne akcije "Pills", a u vezi sa prometom lijekova koji nemaju dozvolu u BiH.

 

Osumnjičene osobe se terete da su suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima stavili u promet lijekove koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet u Bosni i Hercegovini čime je počinjeno krivično djelo "Nedozvoljena trgovina" u vezi sa krivičnim djelom "Saizvršiteljstvo".

 

U operativnoj akciji "Pills“ policijski službenici SIPA-e vrše pretrese lokacija koje koriste fizičke osobe s ciljem otkrivanja i privremenog oduzimanja predmeta koji mogu poslužiti kao dokazi da su počinjena naprijed navedena krivična djela.

 

Pretresi se vrše po naredbi Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-Dobojskog kantona.

 

Uzimajući u obzir da su aktivnosti policijskih službenika u toku, o detaljima operativne akcije javnost će biti informisana naknadno.

 

Izvor: Klix

Više...

Novembarski izvoz oborio sve rekorde

 

Bosna i Hercegovina je u novembru izvezla robu vrijednu 1,45 milijarde KM, što je prvi put da je u jednom mjesecu izvozni rezultat bh. privrede veći od 1,4 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

 

Novembarski izvoz veći je za čak 50,8 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kada je iznosio 964,1 milion KM.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da su to ohrabrujući pokazatelji.

"Bilo bi dobro da se nastavi takav trend rasta izvoza jer mi još imamo uporedne podatke s prošlom godinom, koja je bila jako loša zbog same pandemije", kazao je Račić.



Ističe da bi, ako se nastavi trend rasta u narednoj godini, onda to bilo ohrabrujuće i sigurno da bismo se vratili na onaj period koji je bh. privreda imala u 2018, kada je izvoz rušio rekorde.

"Povećanje izvoza pokazuje da je nastavljen trend oporavka i rasta koji je počeo prošle godine. Dobro je da domaća preduzeća koja su izvozno orijentisana imaju posla, jer na taj način se popravlja spoljnotrgovinska slika", kazao je Račić.



Da su zadovoljni rastom izvoza svojih proizvoda kaže i Radenko Bubić, direktor Fabrike obuće "Dermal" Kotor Varoš.

"Rastu nam narudžbe, ali raste nam i obim posla. Imamo puno novih kupaca, ali i naši stari kupci povećavaju narudžbe", kazao je Bubić.

Prema njegovim riječima, oni izvoze u Austriju, Njemačku, Italiju i druge evropske zemlje.



"Budući da je već kraj godine, bilježimo rast poslovanja, ali i povećanje broja radnika za oko 15 odsto u odnosu na godinu ranije", kazao je Bubić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je ovo jako pozitivan rezultat, pogotovo jer izvoz raste brže od uvoza, što pokazuje dobar trend oporavka naših vodećih izvoznika.

"Međutim, on je u značajnoj mjeri i odraz trenda globalnog rasta cijena, tako da ovakvo povećanje vrijednosti izvoza nije jednako i njegovom količinskog povećanju. Dalji trendovi će zavisiti prije svega od toga hoće li se oporavak na našim izvoznim tržištima nastaviti ili će ga ponovno jačanje pandemije zbog novog soja virusa usporiti ili zaustaviti", pojasnio je Gavran.

Ukupno je u periodu januar - novembar ove godine izvoz iznosio 12,89 milijardi KM, što je za 34,8 odsto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iznosio 19,44 milijarde KM, što je više za 26,5 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom za 11 mjeseci ove godine bila je 66,3 odsto, a spoljnotrgovinski robni deficit iznosio je 6,55 milijardi KM.

Izvoz u zemlje CEFTA je bio 2,12 milijardi KM, što je za 40,8 odsto više nego u istom razdoblju 2020. godine, a izvoz u zemlje EU 9,47 milijardi KM, što je povećanje za 35,7 odsto.

Uvoz iz zemalja CEFTA dostigao je iznos od 2,49 milijardi KM, i veći je za 28,4 odsto nego lani, dok je uvoz iz zemalja EU imao rast od 23,2 odsto na 11,54 milijarde KM.

 

Izvor: Nezavisne

Više...

Strane investitore ne privlače niske plaće već stručna radna snaga i sigurnost

 

Svih šest privrednih komora Zapadnog Balkana napravili su zajedničku "Studiju potencijal Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postcovid periodu" u čijem stvaranju je učestvovao i Bečki institut za međunarodne ekonomske studije.

Studija je procijenila pitanja, mogu li ekonomije Zapadnog Balkana imati koristi od ovih potencijalnih promjena u globalnoj proizvodnji i kako bi se to moglo postići?

Možemo imati koristi od mogućih promjena u globalnoj proizvodnji u narednim godinama. Obično ljudi smatraju da saradnja domaćih i stranih kompanija znači samo prodaju proizvoda. To nije dobro, već trebamo što više naših kompanija da uključujemo u lance nabavljanja inostranih kompanija, koje već rade kod nas ili namjeravaju preseliti svoju proizvodnju, ističe naša sagovornica Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine.

- U ovoj studiji predstavili smo i jake i slabe strane privrede Zapadnog Balkana sa odgovorima da se njihov položaj poboljša. Uglavnom sve preporuke se odnose na privatne firme malih i srednjih preduzeća, koje se nude njemačkim i austrijskim kompanijama, koje su izrazile interes za ulaganje u BiH, odnosno preseljenje nekih pogona sa dalekog istoka u našu zemlju. Akcenat je na zadržavanju stranih kompanija koje već rade u zemljama zapadnog Balkana i kroz to privlačenje novih investitora. Moramo raditi na zajedničkom razvoju proizvoda sa stranim kompanijama, kao i lobiranju za zajednički cilj. To je ključ za ubrzaniji razvoj - kaže Lalović.

Zapadni Balkan mora promijeniti strategiju u privlačenju stranih ulaganja.

- Uobičajna je praksa kada predstavljamo naše potencijale da govorimo stranim investitorima da su u BiH niže plaće u odnosu na prosjek plaća u Evropskoj uniji. Kada smo pravili ovu studiju, nijedan intervijusani strani investitor nije isticao porez ili visinu plaća kao preporuku za ulaganje u bilo koju zemlju zapadnog Balkana. Međutim, mnogi od njih su se požalili da je kvalitet radne snage niži od očekivanog. Da su slabe državne institucije i da treba poboljšati obrazovanje – ističe naša sagovornica.

Težište je na privlačenju stranih ulaganja u proizvodnju, a to znači da se mora raditi na stručnom osposobljavanju radnika.

- Matematika i hemija su svugdje iste i moramo se okrenuti stručnom osposobljavanju u tehničkim naukama, a da smanjimo proizvodnju u obrazovanju društvenih nauka. Nama trebaju inženjeri mašinstva, elektrotehnike i ostalih viksokoobrazovani u metalnoj, namjenskoj industriji i drvnoj industriji i drugim proizvodnim oblastima. Uz visokoobrazovane trebaju nam školovane zanatlije svih profila od zidara, keramičara, vodoinstalatera, električara i mnogih zanata. Ovo nije problem koji se može riješiti brzo i to se mora pažljivo isplanirati za naredni period - poručuje Lazović.

 

Ono što se posebno ističe u Studiji o bosanskohercegovačkim kompanijama da su one pouzdane, mišljenje je anketiranih stranih ulagača.

 

- Kompanije iz Bosne i Hercegovine veliki su dobavljači u zapadnim zemljama u metalnoj, auto, drvnoj, tekstilnoj i obućarskoj industriji i strani investitori su ih ocjenili kao veoma pouzdane kompanije, ali teška politička situacija u BiH odvraća neke investitore od ulaganja – kaže Lalović.

 

Dobra strana je što se ekonomije Zapadnog Balkana geografski nalaze blizu zemalja Evropske unije i imaju najniže troškove proizvodnje u celoj Evropi. To se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu.

 

- Međutim, strani investitori vole i podsticaje u državi u kojoj ulažu, to se naravno odnosi i na BiH. Ali problem je sihronizacije podsticajnih mjera na Zapadnom Balkanu. Državni podsticaji svih zemalja Balkana trebali bi biti bar približno isti, kako ne bi došlo do preljevanja investicija na Zapadnom Balkanu. Ako bi bili uvezani regionalno u lanac dobavljača, mnogo više bi se osnažio potencijal svih naši pojedinačnih i zajednički potencijal Zapadnog Balkana – stav je Ognjenke Lalović.

 

Međutim, kako bi u potpunosti imao koristi od ovih vjerovatnih razvoja, analiza sugeriše da će Zapadni Balkan možda morati promijeniti narative oko svojih ekonomija, od destinacije koja nudi niske troškove za investitore, do destinacija koje nude visok kvalitet. Glavna poruka je da svi akteri, identifikovani u Studiji, trebaju krenuti naprijed jer je očigledno da za vrijeme i nakon pandemije svijet više neće biti isti.

 

 

Izvor: Faktor

Više...

Vlada FBiH predložila kantonima uvođenje pravila VPT

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine naredila je kantonalnim vladama, odnosno kriznim štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva, uvođenje restriktivnijih mjera na osnovu procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno opštini te da, u skladu s procjenom rizika, uvedu pravilo VPT (Vakcinisan/prebolio/testiran), uz redovno obavještavanje Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ).

 

Iz Vlade FBiH su naveli da je Krizni štab FMZ-a zadužen da prati epidemiološku situaciju na području Federacije BiH, kao i uvođenje i provođenje Pravila VPT za područje kantona, te da ukoliko ocijeni potrebu predlaganja jedinstvenih mjera na području Federacije BiH u vezi Pravila VPT, o tome izvijesti Vladu FBiH radi donošenja mjere.

“Krizni štab FMZ-a je zadužen da, prije isteka roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te Vladi dostavi prijedlog novih”, naveli su iz Vlade.

Kako je saopšteno, ovaj štab će današnje zaključke, s prilozima, dostaviti kantonalnim ministarstvima zdravstva i njihovim kriznim štabovima, kantonalnim zdravstvenim ustanovama, kliničkim centrima u FBiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, te Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

 

“U skladu sa zaključkom od 8.1.2021. godine, Vlada će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji i mjerama koje je danas donijela s ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa”, saopštili su iz Vlade FBiH.

 

Prijetnja zdravlju opće populacije i dalje visoka

 

U danas prezentiranoj informaciji Kriznog štaba FMZ-a je, uz ostalo, navedeno da je u 49. sedmici, u odnosu na prethodnu, zabilježen blagi pad sedmičnih indikatora, osim ukupnog broja hospitaliziranih pacijenata. Na bolničkom liječenju trenutno je 571 oboljelih od Kovida-19, od kojih je 34 na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Od ukupnog broja hospitaliziranih, 87,2 posto su nevakcinisani i nepotpuno vakcinisani. U protekloj sedmici zabilježeno je 108 smrtnih slučajeva zbog Kovida-19.

 

Na nivou Federacije BiH sedmodnevna incidenca iznosi 103,5 slučajeva na 100.000 stanovnika, a u posljednjih sedam dana najviša je zabilježena u Posavskom, Sarajevskom, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnoherecegovačkom kantonu.

 

Prema najnovijim podacima, dosad je u FBiH dato 1.017.625 vakcina protiv Kovida-19, od čega se na prvu dozu odnosi 530.346 (29,45 posto), na drugu 473.657 (26,30 posto), te na treću 13.622 (0,76 posto).

 

Uzimajući u obzir dinamiku distribucije varijanti virusa koje izazivaju zabrinutost, spor proces i nedovoljan obuhvat imunizacijom protiv Kovida-19, kao i propuste u kontinuiranom i dosljednom pridržavanju mjera za prevenciju i kontrolu infekcije, koje se naročito očekuje u prazničnom periodu krajem godine, Krizni štab FMZ-a procjenio je da je prijetnja zdravlju opće populacije visoka.

 

Izvor: BHRT

Više...

SIPA uhapsila osam osoba zbog ratnih zločina na području Nevesinja i Mostara

 

Za Klix.ba je potvrđeno da je uhapšeno osam osoba na području Nevesinja, Gacka, Banje Luke, Trebinja i Sarajeva.

 

Osumnjičeni se terete da su tokom 1992. godine na području Nevesinja i Mostara počinili zločine protiv čovječnosti i zločine protiv ratnih zarobljenika.

 

Uhapšeni će biti prebačeni na kriminalističku obradu u prostorije SIPA-e, nakon čega će u zakonskom roku biti predati u nadležnost Tužilaštva BiH.

 

Treba istaći da su se SIPA i Tužilaštvo BiH posljednjih sedmica veoma aktivirali po pitanju slučajeva iz oblasti organizovanog kriminala i ratnih zločina s obzirom na to da je zabilježeno više akcija na području cijele BiH.

 

 

Izvor: Klix

Više...

Marže na lijekove u FBiH 7% veće nego u RS

 

Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

 

Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

"To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje", rekao je za "Nezavisne novine" Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja "Misli dobro", koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.


On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

"U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit", ističe Vukić.


U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.


"Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže", rekao je Zolak za "Nezavisne novine".

Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način - što je lijek skuplji, marža je manja.

 

"Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže", rekla je Binakajeva za "Nezavisne novine".

Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

"Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove", tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja "Nezavisnih novina".

Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

 

Izvor: Nezavisne

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com